ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 770
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Izvorno delo: „Records of the Past Illuminate the Bible” – Siegfried H. Horn
Prevod: Smaragda Stefanović, Dragomir Obradović]
Izdavač: Preporod (Beograd)
Pismo: Latinica
Broj strana: 74
Povez: Broš
Visina: 21 cm
Stanje: Odlično

„Arheologija tumači Bibliju” je delo koje povezuje arheološka otkrića sa biblijskim tekstovima, nastojeći da pokaže kako materijalni tragovi prošlosti mogu potvrditi, dopuniti ili razjasniti događaje opisane u Svetom pismu. Autor, Zigfrid H. Horn, kombinuje svoje znanje iz oblasti arheologije, istorije Bliskog istoka i teologije, nudeći čitaocu pregled ključnih nalaza iz drevnog Egipta, Mesopotamije, Kanaana i okolnih regiona. Knjiga je pisana na pristupačan način, sa ciljem da zainteresuje kako naučnike, tako i obične čitaoce zainteresovane za vezu između Biblije i istorijskih činjenica.

Horn u knjizi prikazuje kako su arheološki nalazi, poput klinastih zapisa, kraljevskih hronika i gradskih ruševina, bacili novo svetlo na biblijske narative. Posebnu pažnju posvećuje periodima Starog zaveta, gde paralele između biblijskih događaja i vanbiblijskih izvora pružaju bogat kontekst za razumevanje društvenih, političkih i verskih okolnosti tog vremena. Autor takođe razmatra kako otkrića iz arheologije mogu korigovati određene hronološke pretpostavke i pomoći u tumačenju nejasnih ili spornih delova teksta.

Knjiga ne zauzima dogmatski stav, već teži objektivnosti, naglašavajući da arheologija ne „dokazuje“ Bibliju u apsolutnom smislu, već pruža nezavisne izvore koji mogu potvrditi određene događaje ili ukazati na njihovo istorijsko okruženje. Horn vešto balansira između naučne preciznosti i narativnog stila, uvodeći čitaoca u svet gde drevne pločice sa zapisima, uništeni gradovi i stari natpisi pričaju priče koje se prepliću sa biblijskim tekstom.

Zigfrid H. Horn (1908–1993) bio je nemačko-američki arheolog, biblijski naučnik i teolog, poznat po svom radu u oblasti starozavetne arheologije. Po obrazovanju je bio teolog i istoričar, a specijalizovao se za arheologiju Bliskog istoka, što ga je dovelo do učešća u brojnim iskopavanjima na lokalitetima od biblijskog značaja. Njegova akademska karijera obuhvatala je dugogodišnje predavanje na Andrews University, gde je uticao na generacije studenata biblijskih studija i arheologije.

Horn je objavio više knjiga i naučnih radova koji su kombinovali arheološke podatke sa biblijskim istraživanjima. Bio je poznat po svojoj metodološkoj strogoći, insistiranju na kritičkoj analizi izvora i otvorenosti ka dijalogu između arheologije i teologije. Učestvovao je u međunarodnim arheološkim projektima, uključujući iskopavanja na lokalitetima kao što su Heshbon u Jordanu, a rezultati tih istraživanja imali su značajan uticaj na razumevanje istorije Izraela i okolnih naroda.

„Arheologija tumači Bibliju” se izdvaja kao delo koje uspešno spaja naučnu disciplinu sa inspirativnim pripovedanjem, nudeći most između sveta materijalnih dokaza i sveta biblijskih narativa. Horn je ovim radom ostavio dragocen doprinos kako akademskoj zajednici, tako i čitaocima koji žele da prodube svoje razumevanje Biblije kroz prizmu istorije i arheologije.









tags: Biblija, tumačenje, hermeneutika




Siegfried Herbert Horn (17. ožujka 1908. – 28. studenog 1993.) bio je adventistički arheolog i biblijski znanstvenik. Najpoznatiji je po svojim iskapanjima u Hešbonu u Jordanu i Šekemu na Zapadnoj obali. Bio je profesor povijesti antike na Teološkom sjemeništu adventista sedmog dana u Berrien Springsu u Michiganu (danas dio Sveučilišta Andrews). Muzej Siegfrieda H. Horna na Sveučilištu Andrews nazvan je u njegovu čast. Bio je pedagog širokog raspona interesa i sposobnosti, a njegova područja specijalizacije bila su kronologija i arheologija drevnog Bliskog istoka.[1]

Biografija
Horn je rođen 17. ožujka 1908. Albinu i Klari Horn u Wurzenu u Saskoj u Njemačkoj. Njegov otac bio je jedan od najranijih svjetskih pilota, a za pilota ga je obučio Louis Blériot. Horn je služio kao svećenik i misionar od 1930. do 1940., prvo u Nizozemskoj, a zatim u Nizozemskoj Istočnoj Indiji. Budući da je bio Nijemac, Horn je proveo šest i pol godina kao ratni zarobljenik tijekom Drugog svjetskog rata, od 1940. do 1946., prvo kao zarobljenik Nizozemaca u Indoneziji, a zatim kao zatvorenik Engleza u Indiji. Odobren pristup knjigama, Horn je iskoristio to vrijeme za razvoj svojih vještina grčkog i hebrejskog jezika te za podučavanje svojih suzatvorenika. Nakon što je oslobođen na kraju Drugog svjetskog rata, Horn je emigrirao u Sjedinjene Države i završio školovanje. Stekao je diplomu prvostupnika na Walla Walla Collegeu (danas sveučilištu) u državi Washington (1947.), magisterij na Teološkom sjemeništu adventista sedmog dana u Washingtonu, D.C. (1948.) i doktorat iz egiptologije na Orijentalnom institutu Sveučilišta u Chicagu (1951.). Kratko je studirao kod Williama F. Albrighta na Sveučilištu Johns Hopkins.

Horn je predavao na Adventističkom teološkom sjemeništu od 1951. do 1976. Osnovao je arheološki muzej (kasnije nazvan po njemu), bio je osnivač i urednik časopisa Andrews University Seminary Studies i pokrenuo doktorske programe na sjemeništu. Horn je također pokrenuo i vodio ekspediciju Heshbon, arheološka iskapanja u Tell Hesbanu za koja se smatra da je lokacija biblijskog Heshbona. Iskapanja u Hesbanu na kraju su se razvila u projekt Madaba Plains, s iskapanjima u Hesbanu, Umayriju i Jalulu. Horn je također kopao u Tell Balatahu, biblijskom Šekemu, početkom 1960-ih. Horn je umro od limfoma 28. studenog 1993. u St. Heleni u Kaliforniji u dobi od 85 godina.