Cena: |
Želi ovaj predmet: | 4 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K180
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Isihazam (gr: ησυχια hesihia - mirovanje, tihovanje, ćutanje) je molitvena tradicija u pravoslavlju, koju upražnjavaju monasi isihasti (gr: Ἡσυχαστής hesihastes). Ovaj način duhovnog života je pretežno zastupljen na Svetoj gori. Isihastička praksa započinje pokajanjem i podvizima za očišćenje duše i tela od strasti, a nastavlja se neprestanim upražnjavanjem unutrašnje molitve srca. Plod takvog podviga je viđenje božanske svetlosti, poput apostolskog na gori Tavor prilikom Isusovog preobraženja.[1] Isihazam nije samo delo podviga, već je i potpuno okretanje čovekovoj unutrašnjosti sjedinjeno sa punotom crkvenog života i neophodnošću uzimanja Svetih Tajni.
Jovan (svetovno Milisav Radosavljević; Lelić kod Valjeva 19. maj 1927. — Novi Sad, 8. april 2021. ) bio je arhimandrit Srpske pravoslavne crkve.
Jovan Radosavnjević, arhimandrit, rođen je u selu Lelić, srez valjevski, od pobožnih roditelja Radomira i Darinke 6/19. maja 1927. godine. Na krštenju dobio je ime Milisav.
Škola
Završio četiri razreda osnovne škole u Leliću, osmogodišnju u Dečanima 1961. godine. Bogosloviju u Prizrenu 1966. godine, Bogoslovski fakultet u Beogradu 1971. godine i postdiplomske studije u Atini 1971—1974. zatim te studije prekida i upućuje se u manastir Ostrog za v. d. upravnika monaške škole u decembru 1974. godine. Iz Ostroga monaška je dvogodišnja škola preseljena u Dalmaciju u manastir Krka gde se nalazila i Bogoslovija 1977. godine. Tamo je upućen za nastavnika. Posle godinu dana premešten je za nastavnika u prizrensku Bogosloviju 1978/79. Profesorski ispit položio je u Beogradu 1983. godine.
Monaški život
Posle Osnovne škole Milisav je otišao kod vladike Nikolaja u Kraljevo 1938. godine. Posle izvesnog vremena vladika Nikolaj ga odvodi jedno vreme u Žiču kao iskušenika pa ga ponovo pred rat 1941. godine vraća kod sebe u Kraljevo.
Jedan je od svedoka bombarodvanja Žiče 10. jula 1941. godine.[1] Posle bombardovanja i paljenja manastira Žiče 1941. godine veći deo bratstva povlači se u planinu Stolove i manastirske kolibe. Otuda prvi sneg tera ih sve, s blagoslovom vladike Nikolaja u Studenicu. U Studenici posle bugarskih zlostavljanja i batina 1943. godine a zatim slično se prolazi i 1944. godine. U leto te godine zbog ratnih prilika Milisav odlazi u manastir Vujan, gde pred dolazak partizana dolazi i teolog Gojko Stojčević. Posle godinu dana 1945. godine zbog smene, svo bratstvo staro prelazi kod Ovčar Banje u manastir Blagoveštenje. Milisav ostaje u tom manastiru 1947. godine. Tada odlazi u vojsku. Posle dvogodišnjeg vojnog roka, vraća se i odlazi u manastir Raču kod Bajine Bašte gde se već nalazi i svo bratstvo iz manastira Blagoveštenja. To je početak 1950. godine, a na Usekovanje iste godine Milisav prima monaški čin po blagoslovu mitropolita Josifa. Otac Justin nije mogao doći iz Ćelija zbog bolesti za monašenje, pa je poručio da ga neko zameni od bratije. Tako je čin monašenja obavio iguman Julijan Knežević, a privodio monašenju i dao kao duhovni otac monaško ime Jovan, jerođakon Pavle Stojčević. Posle bombardovanja Srbije od NATO pakta, Bogoslovija se iz Prizrena preselila u Niš sa đacima i nastavnicima 1999. godine. Unapređen je u čin arhimandrita 1992. godine. Kao profesor penzionisan je sa radom u školi 2001. godine. Bio je duhovnik tri godine u bogoslovijama u Beogradu, Karlovcima i Kragujevcu.
Avgusta 2012. godine odlikovan je Ordenom Svetog Save drugog reda.[2]
Preminuo je 8. aprila 2021. u Novom Sadu.[3][4] Sahranjen je 10. aprila na groblju manastira Lelić.[5]
Književna dela
Napisao
Stradanje Žiče i Studenice u II svetskom ratu
Ovčarsko-kablarski manastiri
Način monaškog života i likovi Srba duhovnika
Dnevnik pod NATO bombama
Poznanje istine
Logor u Jasenovcu u Drugom svetskom ratu
Otkrovenje
Logor Dahau u II svetskom ratu, vladika Nikolaj i patrijarh Gavrilo
Arhim. Makarije – dečanski i Kosovo i njegovo doba
Srpsko slovo za Kosovo, poema
Monografija manastira Blagoveštenje – Ovčar Banja
Arhimandrit Aleksije i Studenica u II svetskom ratu
Manastir Rača - monogfrafija
Pisma iz sužanjstva, Sveti Vladika Nikolaj
Krsna Slava
S Patrijarhom Pavlom kroz život
Mali Proroci – jerođakon Pavle
Pisma i beleške Patrijarha Pavla
Pouka o sveštenstvu – Sv. Simeon Solunski
Otac Rafailo Topalović
Manastir Ježevica, monografija