pregleda

Đ.M. Stanojević, ELEKTRIČNA INDUSTRIJA U SRBIJI


Cena:
424 din
Želi ovaj predmet: 8
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Organizovani transport: 76 din
Plaćanje: Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Smederevska Palanka,
Smederevska Palanka
Prodavac

Anarh (9640)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 15832

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2012
Autor: Domaći
Oblast: Elektrotehnika
Jezik: Srpski

Đorđe Stanojević

Elektroprivreda Srbije, 2012.
68 strana, udžbenički format.
reprint izdanje iz 1901.



U elektrifikaciji Srbije veliku ulogu odigrao je Đorđe Stanojević. Uz njegovo zalaganje, odlučeno je da se izgradi električno osvetljenje u Beogradu, umesto gasnog. Međutim, i ako je Tesla već u to vreme vodio bitku za naizmenične struje, a Đorđe Stanojević bio upoznat sa njegovim radom, zbog velikih pritisaka odlučeno je da se sklopi ugovor sa ogrankom Edisonove kompanije u Parizu, preko Srpsko-francuskog društvo za osvetljenje i varoške železnice, Belgijskog anonimnog društva i Direkcije za tramvaje i osvetljenje za gradnju termoelektrane i mreže Edisonovog tipa, što će se, kasnije odraziti na kvalitet osvetljenja u Beogradu. I tako je 1892. godine počela da se gradi prva termoelektrana u Srbiji na Dorćolu, u Beogradu. Ulično osvetljenje službeno je počelo sa radom 23. septembra 1893. godine, kada je utvrđeno da je prva faza elektrifikacije Beograda završena, a da je električna centrala sa mrežom puštena u rad. Ista elektrana omogućila je i prvi tramvaj na električni pogon 1884. godine (od 1882. je radilo na konjsku vuču), koji je saobraćao na relaciji Terazije - Topčider, svega šest godina nakon što je krenuo sa radom tramvaj u Ričmondu. Centrala je 14. maja 1933. prestala sa radom, a iz nje je 1946. godine izneta sva oprema, koja će poslužiti za izgranju termoelektrane „Mali Kostolac“, prve termoelektrane u Kostolcu. Objekat postoji još uvek i njemu se od 2005. nalazi Muzej nauke i tehnike.

Ipak, nešto kasnije Đorđu Stanojeviću pošlo je za rukom da započne izgradnja elektrana po Teslinim principima naizmeničnih struja. Prva ovakva elektrana puštena je u probni rad 2. avgusta 1900. godine, na reci Đetinji u Užicu, četiri godine nakon početka rada hidroelektrane na Nijagari. Služila je za pokretanje mašina u tkačkoj radionici i električno osvetljenje. U početku je imala dva agregata od 36kW, i dalekovoda dužine 1km. Nešto kasnije, 1904. dodat je još jedan generator. Ova hidroelektrala i danas proizvodi 140 kWh energije.

Od 15. do 30. aprila Pošta naplaćuje doplatne markice u iznosu od 10 dinara.

Lično preuzimanje se odnosi na preuzimanje u Smederevskoj Palanci.

Kada je o prodaji knjiga reč, pod `organizovanim transportom` smatram preporučenu tiskovinu ili paket. To je najpovoljniji način slanja, knjiga ponekad stiže za dan, ali obično ne, poštar ne zove primaoca telefonom. (Prilikom kupovine se čekira `Pošta` ili `Organizovani transport`, koji u zavisnosti od toga kada je knjiga stavljena u prodaju ima i zastarele cene poštarine).

Post Express je dvostruko skuplji ali brže stiže.

Običnu tiskovinu ne šaljem jer nemam dokaz o slanju. Molim Vas da ako insistirate na običnoj tiskovini, knjige ne kupujete od mene.

Novi cenovnik Pošte za preporučenu tiskovinu (cene su zaokružene):

- 100g-250g - 140 dinara
- 250g-500g - 170 dinara
- 500g-1kg - 180 dinara
- 1kg-2kg - 210 dinara

Ne postoji opcija slanja preporučene tiskovine teže od 2 kg, tako da se te pošiljke šalju kao paket.

Molim kupce iz inostranstva da me pre kupovine kontaktiraju porukom kako bismo se dogovorili oko uslova uplaćivanja i slanja. Ovo je veoma bitno, između ostalog, i zbog toga što su poštarine Pošte Srbije visoke i za zemlje u okruženju jer se pošiljke šalju isključivo avionom.

Besplatna poštarina se ne odnosi na slanje u inostranstvo.

Pogledajte i ponudu na:

https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=1&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=anarh&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi

Ukoliko i tamo nešto pronađete, platićete preko istog računa i uštedeti na poštarini.


Predmet: 22273571
Đorđe Stanojević

Elektroprivreda Srbije, 2012.
68 strana, udžbenički format.
reprint izdanje iz 1901.



U elektrifikaciji Srbije veliku ulogu odigrao je Đorđe Stanojević. Uz njegovo zalaganje, odlučeno je da se izgradi električno osvetljenje u Beogradu, umesto gasnog. Međutim, i ako je Tesla već u to vreme vodio bitku za naizmenične struje, a Đorđe Stanojević bio upoznat sa njegovim radom, zbog velikih pritisaka odlučeno je da se sklopi ugovor sa ogrankom Edisonove kompanije u Parizu, preko Srpsko-francuskog društvo za osvetljenje i varoške železnice, Belgijskog anonimnog društva i Direkcije za tramvaje i osvetljenje za gradnju termoelektrane i mreže Edisonovog tipa, što će se, kasnije odraziti na kvalitet osvetljenja u Beogradu. I tako je 1892. godine počela da se gradi prva termoelektrana u Srbiji na Dorćolu, u Beogradu. Ulično osvetljenje službeno je počelo sa radom 23. septembra 1893. godine, kada je utvrđeno da je prva faza elektrifikacije Beograda završena, a da je električna centrala sa mrežom puštena u rad. Ista elektrana omogućila je i prvi tramvaj na električni pogon 1884. godine (od 1882. je radilo na konjsku vuču), koji je saobraćao na relaciji Terazije - Topčider, svega šest godina nakon što je krenuo sa radom tramvaj u Ričmondu. Centrala je 14. maja 1933. prestala sa radom, a iz nje je 1946. godine izneta sva oprema, koja će poslužiti za izgranju termoelektrane „Mali Kostolac“, prve termoelektrane u Kostolcu. Objekat postoji još uvek i njemu se od 2005. nalazi Muzej nauke i tehnike.

Ipak, nešto kasnije Đorđu Stanojeviću pošlo je za rukom da započne izgradnja elektrana po Teslinim principima naizmeničnih struja. Prva ovakva elektrana puštena je u probni rad 2. avgusta 1900. godine, na reci Đetinji u Užicu, četiri godine nakon početka rada hidroelektrane na Nijagari. Služila je za pokretanje mašina u tkačkoj radionici i električno osvetljenje. U početku je imala dva agregata od 36kW, i dalekovoda dužine 1km. Nešto kasnije, 1904. dodat je još jedan generator. Ova hidroelektrala i danas proizvodi 140 kWh energije.
22273571 Đ.M. Stanojević, ELEKTRIČNA INDUSTRIJA U SRBIJI

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.