Cena: |
Želi ovaj predmet: | 8 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje Organizovani transport: 76 din |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično |
Grad: |
Smederevska Palanka, Smederevska Palanka |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2012
Autor: Domaći
Oblast: Elektrotehnika
Jezik: Srpski
Đorđe Stanojević, ELEKTRIČNA INDUSTRIJA U SRBIJI
Elektroprivreda Srbije, 2012.
68 strana, udžbenički format.
reprint izdanje iz 1901.
U elektrifikaciji Srbije veliku ulogu odigrao je Đorđe Stanojević. Uz njegovo zalaganje, odlučeno je da se izgradi električno osvetljenje u Beogradu, umesto gasnog. Međutim, i ako je Tesla već u to vreme vodio bitku za naizmenične struje, a Đorđe Stanojević bio upoznat sa njegovim radom, zbog velikih pritisaka odlučeno je da se sklopi ugovor sa ogrankom Edisonove kompanije u Parizu, preko Srpsko-francuskog društvo za osvetljenje i varoške železnice, Belgijskog anonimnog društva i Direkcije za tramvaje i osvetljenje za gradnju termoelektrane i mreže Edisonovog tipa, što će se, kasnije odraziti na kvalitet osvetljenja u Beogradu. I tako je 1892. godine počela da se gradi prva termoelektrana u Srbiji na Dorćolu, u Beogradu. Ulično osvetljenje službeno je počelo sa radom 23. septembra 1893. godine, kada je utvrđeno da je prva faza elektrifikacije Beograda završena, a da je električna centrala sa mrežom puštena u rad. Ista elektrana omogućila je i prvi tramvaj na električni pogon 1884. godine (od 1882. je radilo na konjsku vuču), koji je saobraćao na relaciji Terazije - Topčider, svega šest godina nakon što je krenuo sa radom tramvaj u Ričmondu. Centrala je 14. maja 1933. prestala sa radom, a iz nje je 1946. godine izneta sva oprema, koja će poslužiti za izgranju termoelektrane „Mali Kostolac“, prve termoelektrane u Kostolcu. Objekat postoji još uvek i njemu se od 2005. nalazi Muzej nauke i tehnike.
Ipak, nešto kasnije Đorđu Stanojeviću pošlo je za rukom da započne izgradnja elektrana po Teslinim principima naizmeničnih struja. Prva ovakva elektrana puštena je u probni rad 2. avgusta 1900. godine, na reci Đetinji u Užicu, četiri godine nakon početka rada hidroelektrane na Nijagari. Služila je za pokretanje mašina u tkačkoj radionici i električno osvetljenje. U početku je imala dva agregata od 36kW, i dalekovoda dužine 1km. Nešto kasnije, 1904. dodat je još jedan generator. Ova hidroelektrala i danas proizvodi 140 kWh energije.
s (ne p. na r.)