Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Naziv: Fruškogorska Sveta GoraAutor: Željko FajfrićGodina izdanja: 1997Izdavač: Grafosrem šid, Novi SadPovez: MekPismo: ĆirilicaOpis:Knjiga Sveta Gora – fruškogorska nastala je postepeno i posle dužeg vremena. Čine je moji radovi posvećeni manastirima koji su izgrađeni tokom vekova na ovom području, za koje je Zmaj Jova još 1860. u jednoj pripoveci rekao: „Frušku je Bog stvorio odmarajući se,“ misleći na njene prirodne lepote. U velikoj meri zaostaju slojevite duhovne vrednosti ovde sabrane, a negovane i čuvane u njenim brojnim manastirima. Ipak, ne može se reći da se u raznim vremenskim razdobljima o ovim svetinjama oglušila i naša mlada nauka, usmerena prvenstveno na istoriju i njihove riznice u kojima su sabrani kultni predmeti od velike vrednosti. U pionirske radove možemo spomenuti knjižicu arhimandrita Vikentija Rakića: Istorija manastira Feneka, štampanu u Budimu 1799. Postepeno, tokom 19. veka raste broj napisa o fruškogorskim manastirima, o čijim autorima sam pisao u knjizi Istraživači srpskih starina, štampane 1985. Svi ti tekstovi bez obzira na njihovu često ispoljenu nekritičnost, odigrali su važnu ulogu posebno u 19. veku, kada su sa raspoloživim istorijskim dokazima, uticali na nezadrživi uspon srpske nacionalne svesti u Kneževini Srbiji. Pada u oči da su fruškogorski manastiri u 18. veku i decenijama posle Velike seobe potvrdili i zbivanja u našem starom duhovnom nasleđu koje se obrelo u izmenjenim uslovima jedne zapadnoevropske monarhije na čelu članova Habsburške dinastije. Tako je na obroncima Fruške gore u manastirima koji su većinom poticali iz vremena turske vlasti, došlo do zanimljivih kulturnih simbioza između još živih poruka poslevizantijske umetnosti i duhovnosti, sa nastupajućim tekovinama pobedonosne barokne epohe. Bili su to razvojni procesi od izuzetne važnosti, koji svedoče o vitalnosti kojom je branjena naša privrženost vizantijskoj civilizaciji. Tako je, zahvaljujući zanimljivim simbiozama, u srpskoj sredini stvorena i jedna posebna varijanta evropskog baroka, čiju su tokovi osnaženi sličnim pojavama koje su u Podunavlje stizale iz pravoslavne Male Rosije (Ukrajina).7/12