Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Sava Živanov Rusija na prelomu vekovaTvrdi povezIzdavač: Službeni listNaslov ove knjige koju predstavljamo jeste Rusija na prelomu vekova (Poslednje decenije imperatorske Rusije), odnosi se na istorijski prelom koji je ostvaren na prelazu iz 19. u 20. vek. U knjizi se izlažu i analiziraju sudbonosna zbivanja u Rusiji na početku 20. veka, čiji je tok i ishod uveliko odredio sudbinu ove zemlje tokom celog stoleća. Za razumevanje tih zbivanja u prve dve decenije proteklog veka bilo je neophodno da se oni posmatraju u okviru događanja dugog i srednjeg istorijskog trajanja.Epoha imperatorske Rusije predstavlja to doba dugog istorijskog trajanja, čiju glavnu sadržinu čine procesi modernizacije Carstva, započeti reformama Petra Velikog, a nastavljani i prekidani imperatorima koji su se smenjivali na ruskom prestolu. Vreme između Krimskog i Prvog svetskog rata (1855-1914) predstavlja srednjoročno razdoblje u kome su se, u zgusnutijem vidu, ispoljavali protivrečni procesi modernizacije celog imperijalnog razdoblja, sa jasno izraženim reformama i konzervativnim reakcijama na te reforme.Neravnomerni tok raznih strana modernizacije, njena asinhronost i asimetričnost - brzi tok kapitalističke industrijalizacije, nedovršenost socijalne modernizacije i skromni rezultati političke rekonstrukcije samodržavne monarhije, uz sve veći uticaj međunarodnog okruženja - zaoštravali su probleme Carstva i tražili energičnije rasplitanje brojnih čvorišta njegovih protivrečnosti. Stara dilema ruskog društva - očuvanje tradicionalnog samodržavnog ustrojstva ili njegova modernizacija - dobijala je u prve dve decenije 20. veka novu dimenziju: reforma ili revolucija.Oko tako nastale svojevrsne trileme - očuvanje tradicionalnog samodržavnog ustrojstva, njegova reforma ili revolucionarno ukidanje - grupisale su se društvene i političke snage konzervativnih imperijalnih monarhista tradicionalista, liberalno-demokratskih reformatora i revolucionara raznih idejno-političkih usmerenja. U nejednoznačnim zbivanjima tokom prve dve decenije 20. veka, šansu su u pojedinim razdobljima naizmenično dobijale sve ove snage. Istoričari istražuju i objašnjavaju zašto su ta zbivanja imala ostvareni tok i istorije7/3