ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1976
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Živorad Kovačević (et al.) - Samoupravne interesne zajednice: teorija i praksa
Zajednica klubova samoupravljača Beograda, Beograd, 1976
229 str.
meki povez
stanje: vrlo dobro, potpis na predlistu.

samoupravljanje - Jugoslavija
samoupravljanje : politički sustav
samoupravne interesne zajednice : kultura
delegatski sustav - Jugoslavija
potrebe - marksističko gledište
Javna uprava. Državno ustrojstvo. Vojni poslovi

Samoupravna interesna zajednica (SIZ) je naziv za državne organe u sistemu samoupravnog socijalizma bivše Jugoslavije u čijoj su nadležnosti bili zdravstvo, socijalna zaštita, kultura, sport i druge društvene djelatnosti.

Prema Ustavu Jugoslavije iz 1974. godine razlikuju se dvije osnovne skupine kategorije samoupravnih interesnih zajednica (SIZ-ova): prvu čine SIZ-ovi koji se formiraju radi organizirane slobodne razmjene rada između radnika u organizacijama udruženog rada društvenih djelatnosti (odgoj, obrazovanje, kultura i dr.) i radnika u organizacijama udruženog rada koji su korisnici usluga tih djelatnosti, drugu kategoriju čine SIZ-ovi koji su formirani radi zadovoljavanja određenih osobnih i zajedničkih potreba i interesa zajedničkim udruživanjem sredstava (mirovinsko, invalidsko osiguranje i sl.).

Radi neposrednijeg ostvarivanja svojih prava i interesa radnici i radne organizacije, kako je to predvidio zakonodavac, imaju pravo da unutar SIZ-a organiziraju osnovne samoupravne interesne zajednice (OSIZ) za određena područja ili za ostvarivanje zajedničkih ciljeva i interesa.

SIZ-ovi koji obuhvaćaju srodne i bliže povezane šire zajedničke interese, mogu sa udruživati u udružene samoupravne interesne zajednice (USIZ).

Broj SIZ-ova bio je velik, a formirani su prema potrebi na nivou mjesne zajednice, grada, regije ili republike. SIZ-ovi su djelovali od 1975. do 1990. godine, a njihova česta ukidanja, spajanja, razdvajanja, izdvajanja, promjene naziva stvaraju probleme pri sređivanju arhivskog gradiva, a to će se odraziti i na rad istraživača.

SIZ-ovima su prethodili fondovi, zajednice i zavodi za iste ili slične djelatnosti, pa su oni bili stvaratelji i imatelji gradiva prethodne institucije. Funkcija SIZ-ova nije bitno mijenjala od funkcije fondova, razlika je samo u načinu financiranja.
izvor: Wikipedia

SADRŽAJ
mr Živorad Kovačević:
PREDGOVOR
prof. dr Radivoje Marinković:
TEORIJSKE I USTAVNE OSNOVE SAMOUPRAVNIH INTERESNIH ZAJEDNICA
prof. dr Milivoje Trklja:
DRUŠTVENO-EKONOMSKI ODNOSI U SAMOUPRAVNIM INTERESNIM ZAJEDNICAMA
mr. Ljubiša Tatović:
DRUSTVENO PLANIRANJE U SAMOUPRAVNIM INTERESNIM ZAJEDNICAMA DRUŠTVENIH DELATNOSTI
Milan Vujičić:
SAMOUPRAVNE INTERESNE ZAJEDNICE KAO ELEMENT DRUSTVENO-POLITIČKOG SISTEMA
Miodrag Višnjić:
SAMOUPRAVLJANJE U SAMOUPRAVNIM INTERESNIM ZAJEDNICAMA
prof. dr Momčilo Dimitrijević:
VRSTE SAMOUPRAVNIH INTERESNIH ZAJEDNICA I NJIHOVO ORGANIZOVANJE
Veljko Marković:
SAMOUPRAVNE INTERESNE ZAJEDNICE U OBLASTI MATERIJALNE PROIZVODNJE
dr Miloš Aleksić:
DELEGATSKI SISTEM I SPOSOBNOST ODLUČIVANJA
Koviljka Romanić:
PREGLED SAMOUPRAVNIH INTERESNIH ZAJEDNICA FORMIRANIH U BEOGRADU I SR SRBIJI


SIZ, samoupravni socijalizam