Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1973
Autor: Domaći
Jezik: Hrvatski
U dobrom stanju
Između zaseoka i megalopolisa / Stipe Šuvar
Jezik hrvatski
Godina 1973
Zagreb : Centar za sociologiju sela Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta, 1973
Fizički opis 241 str. ; 22 cm
Biblioteka sociologije sela ; 1
Registri.
Predmetne odrednice
Ruralna sociologija -- Priručnici
Urbana sociologija -- Priručnici
Stipe Šuvar
IZMEĐU ZASEOKA I MEGALOPOLISA
Zagreb: Centar za sociologiju sela Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1973.
Šuvareva knjiga je prva publikacija što izlazi u okviru »Biblioteke sociologije sela«, pokrenute u sklopu Centra za sociologiju sela Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Tako ova naučna oblast dobiva još jednu tribinu, pored časopisa »Sociologija sela« koji ove godine slavi desetogodišnjicu kontinuiranog izlaženja. Pokretanjem ove biblioteke ruralna se sociologija potvrđuje kao jedna od vitalnih područja jugoslavenske nauke o društvu.
Sama Šuvareva knjiga sadrži 16 njegovih rasprava, nastalih u toku jednog desetljeća njegova intenzivnog bavljenja sociologijom sela i grada. Iako su ove rasprave uglavnom već tiskane u časopisima i zbornicima, objavljivanjem ove knjige imamo priliku pročitati na jednom mjestu najuspjeliji izbor, što ga je izvršio sam autor.
Knjiga sadrži tri dijela: Selo i problemi razvoja sela, Odnosi sela i grada i Problemi grada i uređenja prostora. Ovako objedinjena, ova tri pristupa nekako potvrđuju već poznate tendencije pokušaja »stapanja« sociologije grada i sociologije sela u jednu zajedničku disciplinu. Ove tendencije samo su odraz stvarnih tokova razvoja, gdje grad i selo pomalo prerastaju u tzv. ruralno-urbani kontinuum, pa nije čudo što se autor odlučio da na jednom mjestu pruži iscrpnu analizu tog kontinuiteta počev od zaseoka pa do megalopolisa. No, on zadržava određenu distancu prema toj problematici, budući da je naše društvo tek na pragu takvih promjena.
U prvome dijelu knjige autor nam predočuje dijapazon tema vezanih uz sociologiju sela. Svi ovi radovi rezultat su istraživanja ili pak vlastitih autorovih razmišljanja o ovoj problematici. Uzmemo li u obzir činjenicu da je ruralna sociologija kod nas tek u počecima nastajanja, a postoji bogato naslijeđe i obimna građa za ovu granu sociologije, onda je posve sigurno da će pojava ove knjige obradovati svakoga tko se bavi pitanjima sociologije sela. Pitanja koja obrađuju selo i promjene u seoskom načinu života vezana su uz sve značajnije manifestacije života ljudi u selu. Autor nas upoznaje s osnovnim determinantama seljačkog načina života, nadalje razlikuje određene društveno-ekonomske slojeve seoskog stanovništva, posebno obrađuje problem religije u seoskoj sredini, probleme škole i omladine, a naročito interesantno poglavlje vezano je uz manifestacije kulturnih promjena u selima Jugoslavije. Intenzivan proces transformacije zahvatio je sve oblike življenja i rada u selu, pa čak i slobodno vrijeme stanovnika doživljava značajne promjene. Na mjesto iznimne svakidašnjice, slobodno vrijeme poprima sve više urbaniziranih sadržaja i na određen način postaje izraz kulturne integracije sela u globalno društvo.
U drugome dijelu knjige obrađeni su odnosi između sela i grada, koji su okarakterizirani kao konfliktni. Iako su grad i selo postali međusobno ovisniji nego ikada ranije, ipak je očita tendencija podjele interesa dviju grupacija stanovništva koja obitava u tim naseljima. »Stanovnici sela ne pokazuju interes da pomažu izgradnju gradova, dok s druge strane susrećemo težnju gradova da svoj prosperitet što više osiguraju potiskivanjem aspiracija dominantne seoske populacije da se i sama urbanizira.« Evidentni su i drugi vidovi konflikata (u ekonomici, kulturi, politici), a da bi se ovakvo stanje izbjeglo autor pretpostavlja mnoštvo uvjeta koje bi društvo trebalo ostvariti.
Na kraju, dr. Stipe Šuvar se pozabavio pitanjima vezanim uz probleme grada i uređenja prostora. Na prvome mjestu istaknuti su ljudski problemi u velikome gradu. S tim u vezi naročito je ugrođen i degradiran ekološki sistem, degradirani su uvjeti stanovanja, povećava se zagušenost, stješnjenost i prenatrpanost, a sve ovo na socijalnom planu izaziva alijeniranost i frustracije urbanih ljudi. Bježanjem u predgrađe, moderni urbanit dospijeva u jednoličnu i ispražnjenu sredinu, a iz ove nikakav bijeg više nije moguć.
Sve ove negativne pojave industrializacije i urbanizacije malo po malo postaju prisutne i u našem društvu. »Ono što danas tišti velike metropole sutra će se javiti i u razvoju Zagreba, ako ne bude preduhitreno društvenom politikom.« Upravo zbog toga autor naglašava potrebu prostornog planiranja bez koje je nezamisliv budući normalan tok razvoja. Sociologija prostornog planiranja treba biti humanistička svijest o prostoru, a kao takvoj, ovoj grani sociologije predstoje veliki zadaci. Da li i kako rekonstruirati zatečene prostorne sisteme, samo je jedan od problema što stoje pred ovom novom disciplinom.
Knjiga »Između zaseoka i megalopolisa« pružit će svakome tko se pobliže zanima za suvremene probleme sela, grada i prostornog planiranja, a posebno studentima urbanizma i sociologije, mnoštvo novih podataka, autorovih predviđanja i zaključaka do kojih je došao dugotrajnim radom na ovoj problematici. Knjiga je svakako doprinos i pomoć u sagledavanju problema koji su se još jučer činili beznačajnima, a već sutra mogu postati opasnost za čovjekovu egzistenciju.
Branka Kukuljica