Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Engleski
Autor: Strani
lepo očuvano
retko
Ženska mistika (engl. The Feminine Mystique) je knjiga američke autorke Beti Fridan (Betty Friedan), kojoj se često pripisuje zasluga za pokretanje drugog talasa feminizma u Sjedinjenim Američkim Državama. Prvi put je objavljena 19. februara 1963. godine od strane izdavačke kuće W. W. Norton, a odmah je postala bestseler, prodavši se u više od milion primeraka. Fridan je knjigom osporila široko prihvaćeno verovanje da „ispunjenje žene nakon 1949. godine u Americi ima samo jednu definiciju – da bude domaćica i majka“.
Informacije o knjizi:
Autor: Beti Fridan
Jezik: Engleski
Tema: Feminizam
Izdavač: W. W. Norton
Datum objavljivanja: 19. februar 1963.
Zemlja objavljivanja: SAD
Tip izdanja: Štampano (tvrd povez i meki povez)
Broj strana: 239
ISBN: 0-393-32257-2
Istorijska pozadina
Godine 1957. Fridan je zamoljena da sprovede anketu među bivšim koleginicama sa koledža Smit (Smith College) povodom 15-godišnjice mature. Otkrila je da su mnoge žene nezadovoljne životom kao domaćice. To ju je podstaklo da istražuje dalje – intervjuisala je žene iz predgrađa i proučavala psihologiju, medije i reklame. Prvobitno je želela da napiše članak, ali nijedan časopis nije hteo da ga objavi – pa je to postala knjiga.
Fridan je skovala izraz „ženska mistika“ da bi opisala društvena očekivanja da žene svoje ispunjenje nalaze isključivo kroz domaćinstvo, brak, seksualni život i decu. Ideja je bila da „prava žena“ ne bi trebalo da želi obrazovanje, karijeru ili političko mišljenje. Fridan je želela da pokaže da žene osećaju nezadovoljstvo, ali nisu znale kako to da izraze.
Kratak sadržaj po poglavljima
Poglavlje 1: U uvodu Fridan govori o „problemu bez imena“ – masovno nezadovoljstvo žena 1950-ih i 60-ih. Iako su imale materijalno udoban život, mnoge su bile nesrećne. Američka kultura je tvrdila da je ženina svrha ispunjena kroz brak i domaćinstvo. Fridan zaključuje: „Ne možemo više da ignorišemo glas u ženama koji kaže: `Želim nešto više od muža, dece i doma.`“
Poglavlje 2: Kritikuje muške urednike ženskih magazina koji su forsirali slike žene kao srećne domaćice ili nesrećne karijeristkinje, stvarajući tako mit o „ženskoj mistici“.
Poglavlje 3: Fridan se priseća sopstvene odluke da napusti karijeru u psihologiji zbog porodičnog života. Mnoge žene su napuštale školu da se udaju, jer su se bojale da će ih obrazovanje učiniti nepoželjnima. Ona tvrdi da žena mora da sazri kao ljudsko biće, a ne samo kao „žensko biće“.
Poglavlje 4: Pominje rane američke feministkinje koje su se borile za obrazovanje, pravo na rad i glasanje.
Poglavlje 5: Kritikuje Frojda i njegovu teoriju „zavisti prema penisu“, koju su koristili da žene koje žele karijeru označe kao neurotične. Njegove ideje su, po njenom mišljenju, postale „naučna religija“ koju žene nisu znale da preispituju.
Poglavlje 6: Kritikuje funkcionalizam, koji je opravdavao ulogu žene kao domaćice time što je to „prirodna funkcija“ u društvu.
Poglavlje 7: Opisuje kako su obrazovne institucije obeshrabrivale devojke da razvijaju intelekt, kako ne bi izgubile „ženstvenost“.
Poglavlje 8: Tvrdi da su društvene traume Drugog svetskog rata i Hladnog rata stvorile težnju za „idealnim domaćinstvom“, gde muškarac zarađuje, a žena ostaje kod kuće.
Poglavlje 9: Reklame su žene prikazivale kao „profesionalne domaćice“ kojima su potrebni brojni proizvodi, ali su ih istovremeno obeshrabrivale da imaju prave karijere.
Poglavlje 10: Žene su nesvesno produžavale kućne obaveze da bi opravdale svoje postojanje, jer su učene da je to njihova svrha.
Poglavlje 11: Neke žene su tražile ispunjenje u seksu, ali to nije moglo nadomestiti opšte nezadovoljstvo, što je vodilo u afere ili raspad braka.
Poglavlje 12: Neispunjenost majke prenosi se na decu, koja gube sopstveni identitet jer majka pokušava da živi kroz njih.
Poglavlje 13: Fridan koristi Maslovljevu hijerarhiju potreba da pokaže kako ženama treba rad koji vodi ka samorealizaciji, kao i muškarcima.
Poglavlje 14: Opisuje žene koje su uspele da se oslobode ženske mistike. Fridan nudi novi plan: nemojte gledati domaćinstvo kao karijeru, ne tražite ispunjenje isključivo u braku i majčinstvu, pronađite smisleni posao koji koristi vaš um.
Nasleđe i uticaj
Knjiga je dovela veliki broj belih žena iz srednje klase u feministički pokret.
Fridan je 1966. pomogla osnivanje Nacionalne organizacije žena (NOW), čiji je cilj bila prava jednakost za sve žene.
Do 2000. godine, knjiga je prodata u više od 3 miliona primeraka i prevedena na brojne jezike.
Smatra se jednom od najuticajnijih nefikcionalnih knjiga 20. veka.
U februaru 2013. održan je simpozijum povodom 50 godina od objavljivanja, kao i izložba umetničkih radova inspirisanih knjigom.
Američko Ministarstvo rada uvrstilo je knjigu među 10 najvažnijih knjiga koje su oblikovale rad u Americi.
feminizam simon de bovoar drugi pol