| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: 118
Godina izdanja: 1981
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor: Stanislaw Ossowski
Naslov originala: Struktura klasowa w społecznej świadomości
Izdavač: ,,Naprijed", Zagreb
Godina: 1981
Obim: 181 str.
Delo `Klasna struktura u društvenoj svijesti` (polj. Struktura klasowa w społecznej świadomości) poljskog sociologa Stanisława Ossowskog je kapitalna studija koja istražuje kako ljudi subjektivno doživljavaju društvenu nejednakost i hijerarhiju, pomerajući fokus sa čistih ekonomskih pokazatelja na mentalne predstave o klasama.
Ova studija se bazira na analizi tri osnovna modela shvatanja klasnih i društvenih razlika koji dominiraju u kolektivnoj svesti:
1. Šematski modeli klasne strukture: Osnovna teza knjige jeste da struktura društva zavisi od ugla posmatranja. Ossowski identifikuje tri glavna modela kroz koje različite društvene grupe i ideologije percipiraju stratifikaciju: 1. Marksistički (dihotomni) model; 2. Model hijerarhijskog reda; 3. Funkcionalni (skalarni) model.
2. Zašto je ova svest važna?
- Razlika između `objektivnog` i `subjektivnog`: Za Ossowskog, pripadnost klasi nije samo pitanje nečijeg imovinskog stanja, vlasništva nad sredstvima za proizvodnju ili visine prihoda. Važno je kako sami pojedinci vide sebe (klasna samoidentifikacija) i kako ih drugi doživljavaju.
- Uloga ideologije: Ovi modeli svesti nisu samo naučne kategorije, već aktivna oruđa. Političke elite i vladajuće ideologije često nameću određeni model (npr. propagiranje hijerarhijskog modela radi sprečavanja revolucije i klasne borbe) kako bi stabilizovali društveni poredak.
Ovo delo je trajno promenilo sociološki pristup izučavanju društvene slojevitosti, dokazujući da su subjektivne predstave i klasna svest jednako stvarne i moćne u oblikovanju istorijskih i društvenih procesa kao i sami materijalni uslovi.
Cilj ovome radu, što ga je autor započeo još 1951. godine, bilo je istra živanje glavnih tipova opisivanja društvene strukture i neposredno razma tranje društvene strukture, ispitujući kakve oblike poprima sistem među ljudskih odnosa u društvenoj svijesti u različitim uvjetima. Kako i sam kaže, Ossowski je nastojao razmotriti određena pitanja koja su u klasnim društvi ma kroz stoljeća zadržala važnost i aktualnost. Međutim, cilj djela nije histo rijski pregled koncepcija klasne strukture već sistematizacija tih koncepcija. Knjiga je podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu autor prezentira razli čite koncepcije društvene strukture, dok je drugi dio posvećen razmatranju pojma klase i predstavlja pokušaj klasifikacije tipova interpretacije klasne strukture. U prvom dijelu knjige pod općim naslovom Od biblijskih legendi do suvremene sociologije nalaze se slijedeća poglavlja: Dihotomne koncepcije klasne strukture, Shema gradacije, Funkcionalne koncepcije klasne struk ture, Shema gradacije, Funkcionalne koncepcije, Marxova sinteza, Hijerar hija klasa i »continuum« društvenih položaja i Neegalitarna besklasnostsličnosti u interpretaciji oprečnih sistema. U drugom dijelu knjige pod općim naslovom Pojmovne konstrukcije i društvena stvarnost nalaze se slijedeća poglavlja: Trostruko značenje termina »društvena klasa«, Pojam društvene klase: zajednički model i nesukladne definicije, Tipovi interpretacije društve ne strukture -pokušaj klasifikacije, Semantičke konvencije kao društvene činjenice i, na koncu, zaključno poglavlje -Interpretacije klasne strukture u historijskoj perspektivi.
Stanisław Ossowski (1897–1963) bio je jedan od najznačajnijih poljskih sociologa 20. veka, teoretičar kulture, socijalni psiholog i metodolog. Ostao je upamćen ne samo po svom naučnom doprinosu, već i po izuzetnoj intelektualnoj hrabrosti, intelektualnom poštenju i odbijanju da svoju misao podredi zvaničnim državnim ideologijama.
Njegov privatni i naučni život neraskidivo je vezan za njegovu suprugu, Mariju Ossowsku (Maria Ossowska). Ona je takođe bila vrhunski sociolog i filozof, stručnjak za teoriju morala. Zajedno su 1935. godine objavili pionirski rad `Nauka o nauci` (polj. Nauka o nauce), čime su postali utemeljivači ove discipline na globalnom nivou.
Kao zagovornik humanističke sociologije, Ossowski je smatrao da se društvo ne može svesti na čiste ekonomske i mehaničke zakone prirode. Zbog kritičkog stava prema dogmatskom marksizmu-lenjinizmu koji je nametao komunistički režim, poljske vlasti su mu 1952. godine zabranile da predaje i javno deluje. Tek nakon popuštanja staljinističkog pritiska i `otopljavanja` 1956. godine vraća se na fakultet i odmah sledeće godine izdaje svoje ključno delo Klasna struktura u društvenoj svesti.
Bio je suosnivač i prvi predsednik Poljskog sociološkog društva. Učestvovao je u osnivanju Međunarodnog sociološkog udruženja (ISA), gde je vršio funkciju potpredsednika od 1959. do 1962. godine. Njegova predavanja i humanistički pristup snažno su uticali na generacije poljskih sociologa, među kojima je najpoznatiji njegov student Zygmunt Bauman.