| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1961
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor - osoba Illyés, Gyula, 1902-1983 = Ilješ, Đula, 1902-1983
Naslov Svet pustara / Gyula Illyés ; [s mađarskog preveo Mladen Leskovac]
Vrsta građe esej
Jezik srpski
Godina 1961
Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Forum, 1961
Fizički opis 451 str. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Leskovac, Mladen, 1904-1990 (prevodilac)
Leskovac, Mladen, 1904-1990 (prevodilac)
Lukács, György, 1885-1971 (autor dodatnog teksta)
Lukač, Đerđ, 1885-1971 (autor dodatnog teksta)
(Karton s omotom)
Napomene Str. 5-[34] : Odgovornost književnika / Lukács György
Primedbe i objašnjenja: str. 421-[449].6
Puszta népe (Svet pustara, 1936), u prevodu „Svet pustara“, jedno je od najvažnijih socijalno angažovanih proznih dela u mađarskoj književnosti. U ovom dokumentarno-literarnom eseju, Illyés Gyula opisuje surovu svakodnevicu mađarskih seljaka i nadničara s ravnice (puste), među kojima je i sam odrastao. Delo kombinuje autobiografski ton, etnografsku preciznost i političku oštrinu, otkrivajući duboko ukorenjene nepravde, siromaštvo i obespravljenost ruralne populacije. Puszta népe je istovremeno lična ispovest i društvena optužnica, koja je izazvala burne reakcije kada je objavljena. Knjiga se često upoređuje sa delima Maksima Gorkog ili Džordža Orvela zbog svoje snažne društvene dimenzije i istinoljubivosti. Danas se smatra ključnim delom mađarske socijalne književnosti i jednim od ranih primera književnog realizma s izraženom kritikom društvene hijerarhije.
SVET PUSTARA je po tematici sociografsko delo jedinstvene vrednosti, po sadržaju veći dokument o vrhunskom stadijumu mađarskog feudalizma, po verodostojnosti svog sadržaja i lično doživljene stvarnosti, a po formi literatura o istinama nedavne prošlosti.
Svet pustara je svet srednjega veka u Mađarskoj tako karakteristično istegnutog sve do pred drugi svetski rat. To je zapravo svet mađarske crne zemlje; svet biroša, svinjara, slugu – bezemljaša – agrarnih proletera – i svet grofova, barona, plemića – veleposednika – „agrarnih nadbogova“.
A SVET PUSTARA je velika knjiga o tom svetu: o jadnicima i bednicima – izloženim neograničenom materijalnom izrabljivanju, fizičkoj i duhovnoj eksploataciji, uključujući čak i polnu – i o sledbenicima i razuzdancima – prezasićenim, licemernim tiranima, obesnim razvratnicima. I što je još tragičnije: svet ovih podjarmljenih je bio toliko izolovan i zaglupljen, ubrizgano je u njega toliko strahopoštovanja, gospodoljublja i pokornosti, da je čak i urođeni, iskonski instinkt pobune i osvete jedva u njemu tinjao.
SVET PUSTARA je prvi put štampan 1936. godine, i od tada je doživeo više izdanja kako u Mađarskoj tako i u inostranstvu. Autor sada živi u Mađarskoj. Posle rata, do pre izvesnog vremena, objavljeno je desetak njegovih dela.
Izvrstan prevod SVETA PUSTARA delo je književnika Mladena Leskovca. Prvi put je objavljen 1948. godine. Ovo je drugo izdanje.
Pored toga, početkom ove godine štampana je, u izdanju NAPRIJED-a, još jedna knjiga istog pisca: PETOFI – literarno-biografsko delo o vanredne vrednosti o velikom mađarskom revolucionarnom pesniku Petefi Šandoru.
Illyés Gyula (1902–1983) bio je jedan od najznačajnijih mađarskih pisaca 20. veka – pesnik, prozni pisac, esejista, dramaturg i intelektualac duboko posvećen društvenim pitanjima. Rođen je u selu Felsőrácegres u siromašnoj seoskoj porodici, što će snažno uticati na njegovo književno stvaralaštvo. Studirao je u Budimpešti i Parizu, gde se upoznao s levim intelektualnim krugovima, marksizmom i francuskom književnošću, ali je ostao nezavisan duh, kritičan i prema desnici i prema autoritarnim tendencijama levice. Njegova dela često odražavaju duboku zabrinutost za sudbinu mađarskog seljaštva, socijalnu nepravdu i položaj potlačenih. Tokom Drugog svetskog rata bio je aktivan u antifašističkom pokretu, a posle rata zauzimao je važne kulturne pozicije, ali se kasnije povukao iz političkog života, razočaran razvojem socijalističkog režima. Iako je deo svojih radova pisao u senci cenzure, njegovo književno delo ostaje svedočanstvo o savesti, hrabrosti i umetničkoj vernosti istini.
MG P28 (N)