| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 1989
ISBN: 86-21-00307-4
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Veselin Masleša 1989 223 strane
očuvanost 5-
U delu „Protestantska etika i duh kapitalizma“ Maks Veber analizira vezu između religijskih ideja protestantizma i nastanka modernog kapitalizma na Zapadu.
Weber ne tvrdi da je kapitalizam uzrokovan protestantizmom, već da je određena religijska etika (posebno asketski protestantizam) stvorila psihološke i moralne predispozicije za razvoj racionalnog, disciplinovanog, sistematskog privređivanja.
Centralni pojam je „duh kapitalizma“ – skup vrednosti koje veličaju:
sistematičan rad
racionalnu organizaciju života
štednju i reinvestiranje
odbacivanje hedonizma
ISTORIJSKI KONTEKST
nastanak kapitalizma u Zapadnoj Evropi
širenje protestantizma (16–17. vek)
polemika sa marksističkim ekonomskim determinizmom
razvoj moderne racionalnosti
STRUKTURA DELA
I. PROBLEM I ZADATAK ISTRAŽIVANJA
Veber primećuje da:
su preduzetnici i kvalifikovani radnici često protestanti
ekonomski najrazvijenije oblasti su protestantske
Pitanje: zašto se moderni kapitalizam razvio upravo na Zapadu?
II. „DUH“ KAPITALIZMA
Osnovne karakteristike:
rad kao moralna dužnost
profit kao legitiman cilj
racionalno planiranje
stroga samodisciplina
Primer Bendžamina Frenklina
„vreme je novac“
racionalno upravljanje životom
asketski odnos prema uživanju
Kapitalizam kao etos, a ne puka pohlepa.
III. PROTESTANTSKA ETIKA
1. Pojam „poziva“ (Beruf)
rad kao božanski zadatak
svakodnevni život dobija religijski smisao
2. Kalvinistička predestinacija
unapred određeno spasenje
egzistencijalna nesigurnost
potreba za „znakovima izabranosti“
Uspeh u radu kao psihološka potvrda spasenja.
IV. ASKETSKI PROTESTANTIZAM
Obuhvata:
kalvinizam
puritanizam
pijetizam
metodizam
baptizam
Ključne odlike:
odbacivanje luksuza
kontrola strasti
racionalna organizacija života
rad bez uživanja u plodovima rada
Nastaje akumulacija kapitala bez hedonizma.
V. RACIONALIZACIJA I SEKULARIZACIJA
religijski motivi slabe
etika rada ostaje
kapitalizam postaje autonoman sistem
„Gvozdeni kavez“
ljudi su zarobljeni racionalnim sistemima
rad bez religijskog smisla
gubitak slobode i smisla
KLJUČNI POJMOVI
duh kapitalizma
poziv (Beruf)
predestinacija
asketizam
racionalizacija
sekularizacija
idealni tip
ZAKLJUČAK
Veber pokazuje da:
ideje mogu imati istorijski presudan uticaj
kapitalizam nije prirodan ili univerzalan
moderna racionalnost ima religijske korene
racionalnost može postati sredstvo dominacije