ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 274
Jezik: Francuski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Francuski jezik!

Sylvia Ostrowetsky, l`Imaginaire bâtisseur. Les villes nouvelles françaises

Sylvia Ostrowetsky, Imaginarni graditelj. Francuski novi gradovi

Sylvia je dugo radila s odjelom za sociologiju na Sveučilištu Amiens. Za svoje kolege, uključujući i mene, ona je i specijalist sociologije prostora i urbaniteta i profesionalni životni suputnik. Više od sažetka njezine karijere, želio bih ponuditi put kroz njezina pitanja, koja su postala i naša, jer ih je tako rado dijelila.

Sylvia je provela gotovo dvadeset godina predajući sociologiju na Sveučilištu Provence i više od petnaest godina predajući sociologiju na Sveučilištu u Pikardiji.

U međuvremenu, ili u isto vrijeme, predavala je na Beaux-Arts u Parizu, na Sveučilištu u Nanterreu, na Ecole des Hautes Etudes en Sciences Sociales, na Grenobleskom institutu političkih znanosti.

Obučavala je studente, mlade istraživače, neumorno je pisala. Objavila je više od pedeset članaka u sociološkim časopisima, objavila je nekoliko kolektivnih i nekoliko osobnih radova. Regionalni neostil, Imaginarni graditelj, Sociolozi u gradu samo su neki, ili čak Netko ili Moïsheova knjiga koja joj je bila posebno draga. Napravila je nebrojene intervencije na simpozijima, seminarima, ali i člancima u novinama, pisanim intervjuima i na radiju.

Sylvia nije shvatila u smislu da bi ljudi koji su radili s njom shvatili njezinu misao i proširili je. Svako ponavljanje, svako umnožavanje misli, pa i njegove vlastite, bilo mu je strano, čak nepodnošljivo. Previše je poštovala intelektualni rad za to, mnogo više ju je zanimala konfrontacija i razmjena. Znala je drugima omogućiti rad i potaknuti ih u argumentima. Radije je pomagala u izgradnji mjesta za debatu.

A onda, svi to znate, budući da ste mu prijatelji: njegove intelektualne veze bile su tople, sazdane od visokih standarda i prijateljstva, ozbiljnosti i humora.

Sociologija je za nju bila način postojanja, pogled, ispitivanje svakodnevnog života, života koji traje. Lijepo je rekla da `ako je Durkheim društvene činjenice mogao smatrati stvarima, to je zato što su stvari bile društvene činjenice` (Pour une sociologie de la forme), rekavši da u objektima ispitivanja nema hijerarhije, da nam sve može dopustiti da razumjeti kako su uređeni načini stanovanja i uljudnosti koje su odredili. Također recite da su društveni odnosi usko povezani s prostorima u kojima se odigravaju.

“Svako ljudsko biće”, kaže ona u Sociologues en ville, “zasićeno je modernošću, tradicijom, prazninama i punim kulturama. Logika DIY-a nije prerogativ divlje misli, već jednostavne misli. Prepuna je podjarmljivanja i ekscesa, inkulacija i prijestupa. Društva koja obvezuju i koja labave, koja uređuju, integriraju i isključuju. Pristup znanstvenika se više ne može uskladiti s modelom rudara ili kopča zlata, znanje više nije geografija. `

I ako istražni proces više ne može biti proces geografije u uznemirenom i preplavljujućem društvu, za Sylviu će to biti proces sociologije. Sociologija kao izbor i kao afirmacija; možda kao tvrdnja?

11Tvrdnja je neophodna da bismo sebe definirali kao sociologa, barem tako Pierre Bourdieu opisuje intelektualno i sveučilišno okruženje 1960-ih i ranih 1970-ih (Esquisse pour une socioanalyse). On opisuje vrstu `provale` koju je sociologija morala počiniti kako bi se čula i čitala, uz više akademskih disciplina, čiju je respektabilnost pokazala povijest. Sociologiju su kritizirali da društveni svijet ne drži dovoljno na distanci, da je previše usidrena u njemu.

Potvrđivanje sebe kao sociologa proizašlo je iz dubokog uvjerenja, predanosti služenju načina razumijevanja svijeta; Sylvia je bila jedna od onih koji su donijeli sociologiju u okruženje Henrija Lefebvrea i Alaina Tourainea.

13 Citiranje i ponovno postavljanje Sylvije u ovaj kontekst, koji se može činiti dalekim, navodi nas da izrazimo upravo njezinu veliku suvremenost; jer ako je sudjelovala u ovim izdanjima iz 1960-ih ili 1970-ih, jednako je bila uključena u ona iz 1980-ih ili 2000. Najaktualnija pitanja provlače se kroz njezine spise. Uzet ću tri: angažman sociologa u svijetu koji ih okružuje; pitanje identiteta; pitanje subjektivnosti....