Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Vračar, Beograd-Vračar |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2010.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Knjaževac
Agora, 2010.
Jednom pročitana, nova.
Od neimenovanog grada u Potisju do Beograda i elitnih moskovskih predgrađa, Brazilski akvarel
Aleksandra Bjelogrlića prati potresne sudbine likova upletenih u menažeriju društvene korupcije. U formi
romana-lavirinta, rasvetljavaju se sprege kriminala i državnih struktura, ali i nepokolebljiva staza onog
individualca koji, po nezaboravnom određenju jednog klasika žanra, „po ulicama zla mora koračati a da
sam po sebi nije zao, ukaljan ili uplašen`.
Aleksandar Bjelogrlić (8. februar 1967 — 6. februar 2019) bio je srpski romanopisac, pisac kratkih priča, esejista i prevodilac. Pisao je o savremenom okruženju pomešanom sa motivima misterije i fantastike.
Biografija
Rođen je 8. februara 1967. u Zrenjaninu,[1] studirao je komparativnu književnost na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bio je zaposlen u regionalnom nedeljniku „Zrenjanin” na mestu urednika rubrike[1] i povremeni saradnik vodećih nacionalnih listova i časopisa. Igra gluvih telefona je bila njegova prva objavljena priča koja je izašla 1991. godine na stranicama Letopisa matice srpske. Priča je kasnije adaptirana i preimenovana u Anonimna u istoimenoj zbirci kratkih priča objavljenoj 2005. Njegova bibliografija obuhvata pet zbirki pripovedaka, jedan roman i dve zbirke eseja. Među zbirkama kratkih priča su Kraken (1995), Temeljna opcija (2007) i Citadela (2012), kao i kritikom zapaženi roman Brazilski akvarel (2010),[1] misterija koja obuhvata različite sredine kao što su Francuska Gvajana, Vojvodina i Moskva. Njegove zbirke eseja Nevidljivi arhipelag (1994) i Tri eseja o zduhacu pripovedanja (2000) se bave temama misticizma u književnosti i naratologiji. Njegov esej Kafkin jadni Čirihau je objavljen u časopisu Partizanska revija Bostonskog univerziteta 1998. godine. Njegovi prevodi sa engleskog jezika na srpski uključuju roman Shear Tima Parksa, London Observed Doris Lesing, zbirku priča o duhovima Montegjua Roudza Džejmsa i A Thousand Country Roads Roberta Džejmsa Volera. Njegova kolumna Roki inspiriše uspeh u Srbiji koja se bavi izazovima i perspektivama srpske društvene i ekonomske tranzicije se pojavila 2007. u časopisu Transitions Online, odakle je iste godine ponovo objavljena u časopisu Bloomberg Businessweek. Preminuo je 6. februara 2019.