pregleda

Estetika otpora - Peter Vajs


Cena:
1.220 din
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

knjigostroj (375)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 491

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2018
ISBN: 978-86-6036-003-0
Jezik: Srpski
Autor: Strani

***
PAŽNJA! DODATNI POPUST NA VEZANU PRODAJU! – ako ovu knjigu kupite sa ovom knjigom ( https://www.kupindo.com/Savremeni-roman/64911341_Estetika-otpora-2-Peter-Vajs) dobijate 10% POPUSTA na cijenu obje knjige!

Ako se kupi i sa trećim delom ( https://www.kupindo.com/Savremeni-roman/64911425_Estetika-otpora-3-Peter-Vajs) onda je popust 15%

*

Naslov: Estetika otpora
Autor: Peter Vajs

Originalni naslov: Die Ästhetik des Widerstands - Peter Weiss

Izdavač: Kontrast, Beograd
Prevod: Slobodan Damjanović
Jezik: srpski / b.c.h.s.
Godina izdanja: 2018

Pismo: latinica
Žanr: roman

ISBN: 978-86-6036-003-0

POVEZ: broširano sa klapnom
Br. str.: 382
Fizički opis: 21 cm
Masa (u gr): 410

knjiga je potpuno nova - moja ocjena 5*

[kategorizacija stanja:

5*- potpuno nova knjiga, neotvorena (od 2000. nadalje)
5 - netaknuta, a može biti i starije izdanje
4 - vidljivi vanjski znaci korišćenja, ali knjiga u dobrom stanju
3 - oštećena izvana (korica), unutra bez oštećenja
2 - oštećena izvana, oštećena iznutra - podvlačena grafitnom olovkom ili pohabane stranice
1 - knjiga oštećena izvana i iznutra, podvlačena hemijskom, flomasterima ili bojama, ali čitljiva

- za svaku karakteristiku/oštećenje koje nije obuhvaćeno prethodnim pišem dodatnu napomenu ili ukazujem na fotografiju]

DODATNO UZ KNJIGU:

Roman Estetika otpora, koji je prvobitno objavljen u tri toma, postao je kultna knjiga. Peter Vajs je uspeo da napravi pripovedačku sintezu političkih i estetskih stremljenja XX veka. On razvija estetiku koja je usmerena protiv svake vrste tlačenja, a otporu istovremeno pripisuje estetiku koja ga štiti od svake vrste dogmatizma. Novo izdanje nastoji da kroz kombinaciju frankfurtskog (1975) i istočnoberlinskog izdanja (1961) što je moguće tačnije utvrdi namere autora.

O čemu ovaj roman govori? On počinje u Berlinu. Pripovedaču je uspelo da preko Čehoslovačke, u kojoj su se nastanili njegovi roditelji, dospe do Španije, i tamo uzme učešće u oružanom otporu koji je trajao do sloma Republike u septembru 1938. godine. Posle toga on odlazi u Pariz, i konačno se nastanjuje u Stokholmu. Ipak, otpor ostaje njegovo zaveštanje. Estetika otpora završava se u Berlinu, koji mnogi smatraju mestom propasti „Trećeg rajha“.

*

Peter Vajs: Estetika otpora

„Estetika otpora“ pružila je sveobuhvatnu reinterpretaciju glavnih elemenata zapadnog kulturnog kanona sa stanovišta do sada marginalizovane perspektive. Pročitati ovaj roman znači doživeti ponovno obrazovanje.

U svom trodelnom romanu „Estetika otpora“, čiji su delovi redom objavljivani 1975, 1978 i 1981, Peter Vajs je za radničku klasu uradio ono što su Sandra Žilber i Suzan Gubar uradile za feminističku teoriju 1979, a Edvard Said 1994. učinio za postkolonijalne studije: „Estetika otpora“ pružila je sveobuhvatnu reinterpretaciju glavnih elemenata zapadnog kulturnog kanona sa stanovišta do sada marginalizovane perspektive. Pročitati ovaj roman znači doživeti ponovno obrazovanje.
Roman je dugo uživao istaknuto mesto na nemačkoj intelektualnoj levici. „Estetika otpora“ je pre svega bildungsroman, roman u kojem je prikazan unutrašnji razvoj junaka, ali i istorijski roman koji govori o istoriji evropske levice od 1918. do 1945. Vajs je svoj roman temeljio na opsežnim istraživanjima, a njegovi portreti levičarskih aktivista delo su kulture pamćenja, poduhvata sprovedenog protiv zaborava istorije, a posebno protiv načina na koji pisana istorija teži da umanji pobede. Konačno, roman je i ispitivanje načina na koje vizuelna umetnost i književnost mogu predstavljati disidentske poglede naspram hegemonističkih političkih i kulturnih konfiguracija i na taj način osnažiti otpor. Sva tri nivoa objedinjena su svedočenjima o prilikama radničke klase i radu nemačkih komunističkih pokreta, i ispitivanjem umetnosti i književnosti ne bi li se pokazao njen slobodarski ili opresivni karakter.

Vaj ispituje uslove pod kojima ličnost iz radničke klase koja je odlučila da sebe definiše kao intelektualca može tretirati evropsku kulturnu baštinu, koja je do sada bila shvaćena kao elitistička vrednost. Kako takva osoba pronalazi svoj glas? Za koga ili protiv koga govori? Intelektualna putanja pripovedača je takođe i utiranje novog puta kroz poznate spomenike kulture koje čitalac nauči da posmatra novim očima. Štaviše, ova otkrića su dvostruko uzbudljiva jer je pripovedač u njih lično investiran, sagledavajući načine na koje naša kulturna prošlost važi za današnje borbe.
Druga narativna linija, koja se tiče istorije evropske levice, tokom romana je posredovana razgovorima sa porodicom, prijateljima, saradnicima i drugovima, tako da oni postanu deo pamćenja neophodan za izgradnju postfašističkog sveta koji bi konačno mogao ugasiti ugnjetavanje radničke klase. Vajsovo predstavljanje istorijske prošlosti kroz razgovor, živu raspravu, čini istoriju delom „aktivne memorije“ koja može poslužiti budućnosti. Razumevanje estetike otpora značilo bi shvatiti kako Vajs namerava da svojim radom omogući novi zaokret za nemačku kulturu, kao i za kulturu preporođene međunarodne levice.

Peter Vajs
Estetika kao otpor je treća i centralna tema Vajsovog romana. Pripovetka počinje prizorom trojice prijatelja koji stoje ispred Pergamonskog friza 22. septembra 1937; Hitler je na vlasti, a Kopi je već proveo godinu dana u zatvoru zbog rasturanja zabranjenog materijala. Pripovedač se sprema za odlazak u Španiju, gde će se boriti sa Interbrigadistima. Oni se susreću poslednji put, mada će duhom ostati ujedinjeni u borbi protiv fašizma. Frizovi oltara prikazuju mitsku bitku između olimpskih bogova i rase Titana, sinova Gaje (Zemlje) koji su se pobunili protiv Zevsa, pa se junaci usredsređuju na prikazanog Herakla, koji je, prema mitu, ovom prilikom pomogao bogovima da odagnaju svoje neprijatelje. U Heraklu trojica prijatelja vide sliku oslobodioca koji postaje uzor svakom od njih dok se bore protiv fašizma. Činjenicu da u frizu nije očuvan gotovo nikakav trag njihovog junaka (samo prisustvo lavljih šapa na istočnom frizu ukazuje na njegov položaj pored Zevsa) tumače kao znak da moraju sami da ispune njegovo mesto.
Mešanje različitih epoha i istraživanje paralelizama dijalogom karakteristično je za Vajsov narativni stil: kada se raspravlja o Pergamskom frizu, on je tek povod za nastojanje da se razumeju borbe sadašnjosti. Baš kao što divovi nisu imali ništa osim kamenja i gomila zemlje za borbu protiv bogova koji su bili teško naoružani kopljima i štitima, revolucionari 1918. godine takođe su bili nenaoružani protiv snaga koje su ih na kraju srušile. To znači da Vajsov tekst uspeva da napreduje na sva tri nivoa odjednom, jer se kulturni uvidi primenjuju u tekućim političkim borbama i takođe podstiču pripovedačevu zainteresovanost za književnost. Kao i u raspravi u vezi sa Pergamskim frizom, pojedinačni elementi reprezentacije prevedeni su u ikonografiju ideološke borbe. Tehnikom umetanja estetičke analize i vrednovanja u razgovor Vajsu detaljno ispituje sliku, smeštajući čitaoca u ulogu posmatrača. Efekat Vajsove vizuelno evokativne proze je zapanjujuć, jer je slika slike, izvedena iz teksta, obdarena svežim značenjem.

Možda najpoznatiji od svih odlomaka romana je Hajlmanovo pismo prijatelju (pripovedaču) u poslednjim satima pre pogubljenja. Zebald ovo vidi kao Vajsov pokret ka samouništenju: „Beleženje nagomilanog osećaja straha od smrti gotovo je iscrpeo svog autora; taj račun je mesto sa kojeg se Vajs kao pisac ne vraća.” Ne slažem se sa primedbom da se Vajs postavio na Hajlmanovo mesto — ali pismo ima testamentarni karakter. Hajlman piše da „ostajući otvoreni za one koji su otišli pre nas, odajemo počast onima koji su došli.“

Posle ponovnog ujedinjenja Nemačke i kraja Hladnog rata, roman je igrao važnu ulogu ne samo zbog uspostavljanja revidiranog istorijskog sećanja na Nemačku koje je sadržalo iskustvo Nemačke demokratske republike, već i zbog „rekonstrukcije levičarske vizije svog zvanja i uloge u svetu.” Iako je tema „Estetike otpora“ poraz antitotalitarističkih pokreta, ona ipak nudi, kao što Voker Braun sugeriše, razlomljene komade prošlosti koje možemo započeti da sastavljamo u nastojanju da oblikujemo bolju budućnost.

Autorka teksta: Marija Todorović
Izvor:


*

Književnost / savremena književnsot / nemačka književnost / nemački roman / roman / angažovani roman / levica / Vajs / rastanak sa roditeljima / Nemačka / Fancuska / Španija / otpor / Treći Rajh / Hitler / Berlin / Prag /


***
UNOS: 210105
Šifra:

Šaljem i u inostranstvo, ali uz prethodni dogovor i plaćanje unaprijed; prilikom svake kupoprodaje nužan je dodatni kontakt putem kupindo-poruka pošto se zna desiti da otputujem van grada, kako to ne bi prouzrokovalo nesporazume oko kašnjenja i rokova propisanih kupindo-pravilima; sve knjige pakujem u najlon i karton sa otvorom kako bi zadovoljile uslove slanja poštom kao (po mogućnosti preporučena) TISKOVINA; moguće su i sve druge vrste slanja.

VAŽNA NAPOMENA: uglavnom šaljem poštom (uvijek kao preporučenu tiskovinu) i postexpressom, ali u obzir mogu doći i ostale kurirske službe - sve izuzev AKS (zbog velikog broja pritužbi na njihov rad, a i komplikacija koje sam i sam sa njima imao) - s tim što se oko toga moramo dogovoriti. Ukoliko kupac insistira na nekoj od preostalih službi (BEX, City Express, DExpress) to mora biti uz prethodni dogovor.

PAŽNJA: uz neke ponude, prije detaljnijeg opisa predmeta može da stoji napomena da je predmet ponuđen kao VEZANA PONUDA. To znači da odobravam dodatni popust od 10 ili više % (uvijek će pisati koliko), ili besplatnu dostavu, UKOLIKO SE PREDMET KUPI SKUPA SA CILJANIM/POVEZANIM PREDMETOM - predmeti su najčešće povezani po sličnosti (autora ili teme).

LIČNO PREUZIMANJE odnosi se na područje Novog Sada.

Ukoliko stavljam oznaku BESPLATNA DOSTAVA, to podrazumijeva najefikasniji ali i najjeftiniji način isporuke - uglavnom kao preporučena tiskovina ili paket (što ovisi o težini konkretnog predmeta). BESPLATNA DOSTAVA NE ODNOSI SE NA POTENCIJALNO SLANJE ZA INOSTRANSTVO!
sve moje PREDMETE (kupindo), na jednom mjestu možete pogledati aktiviranjem linka:

https://www.kupindo.com/Clan/knjigostroj/SpisakPredmeta

sve moje AUKCIJE (limundo), na jednom mjestu možete pogledati aktiviranjem linka:

https://www.limundo.com/Clan/knjigostroj/SpisakAukcija

Predmet: 64911289
***
PAŽNJA! DODATNI POPUST NA VEZANU PRODAJU! – ako ovu knjigu kupite sa ovom knjigom ( https://www.kupindo.com/Savremeni-roman/64911341_Estetika-otpora-2-Peter-Vajs) dobijate 10% POPUSTA na cijenu obje knjige!

Ako se kupi i sa trećim delom ( https://www.kupindo.com/Savremeni-roman/64911425_Estetika-otpora-3-Peter-Vajs) onda je popust 15%

*

Naslov: Estetika otpora
Autor: Peter Vajs

Originalni naslov: Die Ästhetik des Widerstands - Peter Weiss

Izdavač: Kontrast, Beograd
Prevod: Slobodan Damjanović
Jezik: srpski / b.c.h.s.
Godina izdanja: 2018

Pismo: latinica
Žanr: roman

ISBN: 978-86-6036-003-0

POVEZ: broširano sa klapnom
Br. str.: 382
Fizički opis: 21 cm
Masa (u gr): 410

knjiga je potpuno nova - moja ocjena 5*

[kategorizacija stanja:

5*- potpuno nova knjiga, neotvorena (od 2000. nadalje)
5 - netaknuta, a može biti i starije izdanje
4 - vidljivi vanjski znaci korišćenja, ali knjiga u dobrom stanju
3 - oštećena izvana (korica), unutra bez oštećenja
2 - oštećena izvana, oštećena iznutra - podvlačena grafitnom olovkom ili pohabane stranice
1 - knjiga oštećena izvana i iznutra, podvlačena hemijskom, flomasterima ili bojama, ali čitljiva

- za svaku karakteristiku/oštećenje koje nije obuhvaćeno prethodnim pišem dodatnu napomenu ili ukazujem na fotografiju]

DODATNO UZ KNJIGU:

Roman Estetika otpora, koji je prvobitno objavljen u tri toma, postao je kultna knjiga. Peter Vajs je uspeo da napravi pripovedačku sintezu političkih i estetskih stremljenja XX veka. On razvija estetiku koja je usmerena protiv svake vrste tlačenja, a otporu istovremeno pripisuje estetiku koja ga štiti od svake vrste dogmatizma. Novo izdanje nastoji da kroz kombinaciju frankfurtskog (1975) i istočnoberlinskog izdanja (1961) što je moguće tačnije utvrdi namere autora.

O čemu ovaj roman govori? On počinje u Berlinu. Pripovedaču je uspelo da preko Čehoslovačke, u kojoj su se nastanili njegovi roditelji, dospe do Španije, i tamo uzme učešće u oružanom otporu koji je trajao do sloma Republike u septembru 1938. godine. Posle toga on odlazi u Pariz, i konačno se nastanjuje u Stokholmu. Ipak, otpor ostaje njegovo zaveštanje. Estetika otpora završava se u Berlinu, koji mnogi smatraju mestom propasti „Trećeg rajha“.

*

Peter Vajs: Estetika otpora

„Estetika otpora“ pružila je sveobuhvatnu reinterpretaciju glavnih elemenata zapadnog kulturnog kanona sa stanovišta do sada marginalizovane perspektive. Pročitati ovaj roman znači doživeti ponovno obrazovanje.

U svom trodelnom romanu „Estetika otpora“, čiji su delovi redom objavljivani 1975, 1978 i 1981, Peter Vajs je za radničku klasu uradio ono što su Sandra Žilber i Suzan Gubar uradile za feminističku teoriju 1979, a Edvard Said 1994. učinio za postkolonijalne studije: „Estetika otpora“ pružila je sveobuhvatnu reinterpretaciju glavnih elemenata zapadnog kulturnog kanona sa stanovišta do sada marginalizovane perspektive. Pročitati ovaj roman znači doživeti ponovno obrazovanje.
Roman je dugo uživao istaknuto mesto na nemačkoj intelektualnoj levici. „Estetika otpora“ je pre svega bildungsroman, roman u kojem je prikazan unutrašnji razvoj junaka, ali i istorijski roman koji govori o istoriji evropske levice od 1918. do 1945. Vajs je svoj roman temeljio na opsežnim istraživanjima, a njegovi portreti levičarskih aktivista delo su kulture pamćenja, poduhvata sprovedenog protiv zaborava istorije, a posebno protiv načina na koji pisana istorija teži da umanji pobede. Konačno, roman je i ispitivanje načina na koje vizuelna umetnost i književnost mogu predstavljati disidentske poglede naspram hegemonističkih političkih i kulturnih konfiguracija i na taj način osnažiti otpor. Sva tri nivoa objedinjena su svedočenjima o prilikama radničke klase i radu nemačkih komunističkih pokreta, i ispitivanjem umetnosti i književnosti ne bi li se pokazao njen slobodarski ili opresivni karakter.

Vaj ispituje uslove pod kojima ličnost iz radničke klase koja je odlučila da sebe definiše kao intelektualca može tretirati evropsku kulturnu baštinu, koja je do sada bila shvaćena kao elitistička vrednost. Kako takva osoba pronalazi svoj glas? Za koga ili protiv koga govori? Intelektualna putanja pripovedača je takođe i utiranje novog puta kroz poznate spomenike kulture koje čitalac nauči da posmatra novim očima. Štaviše, ova otkrića su dvostruko uzbudljiva jer je pripovedač u njih lično investiran, sagledavajući načine na koje naša kulturna prošlost važi za današnje borbe.
Druga narativna linija, koja se tiče istorije evropske levice, tokom romana je posredovana razgovorima sa porodicom, prijateljima, saradnicima i drugovima, tako da oni postanu deo pamćenja neophodan za izgradnju postfašističkog sveta koji bi konačno mogao ugasiti ugnjetavanje radničke klase. Vajsovo predstavljanje istorijske prošlosti kroz razgovor, živu raspravu, čini istoriju delom „aktivne memorije“ koja može poslužiti budućnosti. Razumevanje estetike otpora značilo bi shvatiti kako Vajs namerava da svojim radom omogući novi zaokret za nemačku kulturu, kao i za kulturu preporođene međunarodne levice.

Peter Vajs
Estetika kao otpor je treća i centralna tema Vajsovog romana. Pripovetka počinje prizorom trojice prijatelja koji stoje ispred Pergamonskog friza 22. septembra 1937; Hitler je na vlasti, a Kopi je već proveo godinu dana u zatvoru zbog rasturanja zabranjenog materijala. Pripovedač se sprema za odlazak u Španiju, gde će se boriti sa Interbrigadistima. Oni se susreću poslednji put, mada će duhom ostati ujedinjeni u borbi protiv fašizma. Frizovi oltara prikazuju mitsku bitku između olimpskih bogova i rase Titana, sinova Gaje (Zemlje) koji su se pobunili protiv Zevsa, pa se junaci usredsređuju na prikazanog Herakla, koji je, prema mitu, ovom prilikom pomogao bogovima da odagnaju svoje neprijatelje. U Heraklu trojica prijatelja vide sliku oslobodioca koji postaje uzor svakom od njih dok se bore protiv fašizma. Činjenicu da u frizu nije očuvan gotovo nikakav trag njihovog junaka (samo prisustvo lavljih šapa na istočnom frizu ukazuje na njegov položaj pored Zevsa) tumače kao znak da moraju sami da ispune njegovo mesto.
Mešanje različitih epoha i istraživanje paralelizama dijalogom karakteristično je za Vajsov narativni stil: kada se raspravlja o Pergamskom frizu, on je tek povod za nastojanje da se razumeju borbe sadašnjosti. Baš kao što divovi nisu imali ništa osim kamenja i gomila zemlje za borbu protiv bogova koji su bili teško naoružani kopljima i štitima, revolucionari 1918. godine takođe su bili nenaoružani protiv snaga koje su ih na kraju srušile. To znači da Vajsov tekst uspeva da napreduje na sva tri nivoa odjednom, jer se kulturni uvidi primenjuju u tekućim političkim borbama i takođe podstiču pripovedačevu zainteresovanost za književnost. Kao i u raspravi u vezi sa Pergamskim frizom, pojedinačni elementi reprezentacije prevedeni su u ikonografiju ideološke borbe. Tehnikom umetanja estetičke analize i vrednovanja u razgovor Vajsu detaljno ispituje sliku, smeštajući čitaoca u ulogu posmatrača. Efekat Vajsove vizuelno evokativne proze je zapanjujuć, jer je slika slike, izvedena iz teksta, obdarena svežim značenjem.

Možda najpoznatiji od svih odlomaka romana je Hajlmanovo pismo prijatelju (pripovedaču) u poslednjim satima pre pogubljenja. Zebald ovo vidi kao Vajsov pokret ka samouništenju: „Beleženje nagomilanog osećaja straha od smrti gotovo je iscrpeo svog autora; taj račun je mesto sa kojeg se Vajs kao pisac ne vraća.” Ne slažem se sa primedbom da se Vajs postavio na Hajlmanovo mesto — ali pismo ima testamentarni karakter. Hajlman piše da „ostajući otvoreni za one koji su otišli pre nas, odajemo počast onima koji su došli.“

Posle ponovnog ujedinjenja Nemačke i kraja Hladnog rata, roman je igrao važnu ulogu ne samo zbog uspostavljanja revidiranog istorijskog sećanja na Nemačku koje je sadržalo iskustvo Nemačke demokratske republike, već i zbog „rekonstrukcije levičarske vizije svog zvanja i uloge u svetu.” Iako je tema „Estetike otpora“ poraz antitotalitarističkih pokreta, ona ipak nudi, kao što Voker Braun sugeriše, razlomljene komade prošlosti koje možemo započeti da sastavljamo u nastojanju da oblikujemo bolju budućnost.

Autorka teksta: Marija Todorović
Izvor:


*

Književnost / savremena književnsot / nemačka književnost / nemački roman / roman / angažovani roman / levica / Vajs / rastanak sa roditeljima / Nemačka / Fancuska / Španija / otpor / Treći Rajh / Hitler / Berlin / Prag /


***
UNOS: 210105
Šifra:
64911289 Estetika otpora - Peter Vajs

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.