ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1979
Autor: Domaći
Tip: Dvojezični
Vrsta: Opšti
Jezik: ukrajinski, hrvatski

Autor - osoba Menac, Antica
Koval`, Alla P.
Naslov УкраїнсЬко-хорватсЬкий або сербсЬкий словник; Hrvatsko ili srpsko-ukrajinski rječnik / Antica Menac, Alla P. KovalЬ
Vrsta građe rečnik
Jezik ukrajinski, hrvatski, srpski
Godina 1979
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Liber, 1979 (Zagreb : `Ognjen Prica`)
Fizički opis 685 str. ; 20 cm
Zbirka Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis
Predmetne odrednice Ukrajinsko-srpskohrvatski, rečnici

PREDGOVOR
U doba velikog razvitka svih područja ljudskog rada, a raznovrsnih i sve frekventnijih međunarodnih kontakata osjeća se potreba i za većim međusobnim informiranjem i razmjenom misli i iskustava o znanosti, tehnici, kulturi, trgovini, turizmu i drugim granama djelatnosti. Kao posrednici u tom procesu sve se više traže i sve više objavljuju rječnici različitog tipa.
Rječnik koji je ovdje pred nama prvi je pokušaj da se leksikografski povezu ukrajinski i hrvatski književni jezik – dva u mnogome srodna i u mnogome različita slavenska jezika. Obrađen u obje kombinacije – kao Ukrajinsko-hrvatski ili srpski i Hrvatsko ili srpsko-ukrajinski, ovaj će rječnik, nadamo se, bar donekle ispuniti prazninu koja se bez njega osjećala u studiju slavistike, u prevođenju književnih i drugih djela, u upoznavanju različitih stručnih tekstova, u trgovinskim kontaktima, u raznim turističkim vezama, a ponajviše – u međusobnom komuniciranju ljudi dviju prijateljskih zemalja. Rječnik je skromna opsega – oko 18.000 riječi na lijevoj strani svakoga dijela – ali će te osnovne potrebe, uvjerene smo, moći početi rješavati.
Rječnik nije pisan sustavom gnijezda, nego abecednim redom pojedinačnih riječi. Uz riječi se dodaju frazeologizmi i poneki termini općega tipa.
Na ukrajinskoj lijevoj strani sve imenice imaju oznaku roda: m., ž., c. S obzirom na gubljenje kategorije roda u množini, uz imenice pluralia tantum daje se samo oznaka množine mn. Oblik genitiva označuje se kod imenica muškog roda (rodič, -a, m., CMÍX, -u, m.), kod imenica ženskog roda i deklinacije (radostь, -OCTI, ž.) i kod pluralia tantum (netr|g, -ie, mn.). Indeklinabilnost ima svoju oznaku (metro, neskl., c.). Glagolima se označuje prvo i drugo lice sadašnjeg i prostog budućeg vremena (terpjti, -lю, -iš). Vid glagola (nesvršeni i svršeni) ne označava se jer je izrečen prijevodom glagola na hrvatski ili srpski jezik (prisil\ati, -aю, -áeui – slati, pri\slati, -šlю, -šleš – poslati). Sve ukrajinske riječi imaju označene naglaske.
Na hrvatskoj ili srpskoj strani pridržavali smo se uglavnom istih principa. Kao razlike možemo spomenuti da se oblik genitiva imenica muškoga roda navodi samo onda ako sadržava neku specifičnost (Bosanac, -ca, m.). Rod se kod imenica pluralia tantum označava (kliješta, s. mn.). Uz neodređeni oblik pridjeva daje se, kad je potrebno, i oblik ženskog i srednjeg roda (mir\an, -na, -no, mi\o, -la, -lo). Akcenat je stavljan samo na osnovni oblik riječi.
Autori izražavaju zahvalnost ukrajinskim lektorima u Zagrebu, studentima rusistike Zagrebačkog sveučilišta, kolegama i svima drugima koji su suradnjom i savjetima pružili pomoć u radu na ovom rječniku.
Dr Antica Menac, profesor Zagrebačkog sveučilišta
Dr Alla P. Koval, profesor Kijevskog sveučilišta

MG144 (N)