ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1984
Autor: Domaći
Tip: Dvojezični
Jezik: Engleski
Vrsta: stručni rečnik, brodogradnja, mašinstvo, nuklearnotehnički nazivi

Autor - osoba Bartolić, Ljerka
Naslov Englesko-hrvatski ili srpski i hrvatsko ili srpsko-engleski rječnik brodograđevnih, strojarskih i nuklearnotehničkih naziva / Ljerka Bartolić
Ostali naslovi English-Croatian or Serbian and Croatian or Serbian-English dictionary of naval architecture, mechanical engineering and nuclear engineering terms
Vrsta građe rečnik
Jezik hrvatski, engleski
Godina 1984
Izdanje 2. izd.
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Školska knjiga, 1984 (Nova Gradiška : `Mirko Gembarovski`)
Fizički opis VIII, 272 str. ; 25 cm
Napomene Na spor. nasl. str.: English-Croatian or Serbian and Croatian or Serbian-English dictionary of naval architecture, mechanical engineering and nuclear engineering terms
Predmetne odrednice Brodogradnja -- Rečnici englesko-srpskohrvatski
Brodogradnja -- Rečnici srpskohrvatsko-engleski

PREDGOVOR
Ovaj rječnik stručnih izraza englesko-hrvatskog ili srpskog jezika i hrvatskog ili srpsko-engleskog jezika obuhvaća područja brodogradnje, strojarstva i nuklearne tehnike. Stručni izrazi mogu se razvrstati na stručne izraze šireg tehničkog područja i stručne izraze užeg tehničkog područja koji se u složenicama kombiniraju ne samo međusobno nego i s izrazima preuzetim iz općeg engleskog jezika. Taj je rječnik ponajprije namijenjen inženjerima radi praćenja stručne literature na engleskom jeziku, a zatim prevodiocima koji prevode stručne tekstove iz hrvatskog ili srpskog jezika na engleski.
Pristup i upotreba rječnika. Problem koji se javljao s kriterijem izbora riječi bio je dosta složen ne samo s obzirom na engleske stručne nazive i izraze, već i na njihove ekvivalente u našem jeziku. Budući da jednojezični stručni američki ili engleski rječnici iz tih područja brzo zastarijevaju zbog naglog razvoja brodogradnje i strojarstva ili su iz istog razloga manjkavi, pristup organizaciji sakupljanja izraza postavljen je na kriteriju da valja obuhvatiti osnovna područja koja ulaze u znanstvenu disciplinu brodogradnje, kao i ona područja strojarstva i nuklearne tehnike, koja zasijecaju direktno ili indirektno u šire područje brodogradnje. Posljedica tako postavljenog kriterija bila je da se izbor izraza vršio na temelju čitanja znanstvenih i stručnih radova pojedinih područja koja su danas aktualna. Velika prednost takvog pristupa je u tome što je sva terminologija suvremena i u dnevnoj upotrebi u udžbenicima i časopisima. No, nedostatak je tog pristupa da se sva postojeća terminologija nije mogla obuhvatiti, već je obuhvaćena samo ona koja se javlja u znanstvenim i stručnim tekstovima. Prema tome, ovaj rječnik može poslužiti kao osnova za daljnja istraživanja stručnih izraza koja bi se unijela u korpus sveobuhvatnog enciklopedijskog rječnika.
Ekvivalenti engleskih izraza na našem jeziku predstavljali su poseban problem, jer je to prvi pokušaj cjelovitog prikaza brodograđevne terminologije, u užem i širem smislu riječi kao i terminologije iz područja
nuklearne tehnike. Niz engleskih izraza nema ekvivalenta na našem jeziku, pa su se morali stvoriti novi izrazi ili ih interpretirati na deskriptivan način. Da bi se zadovoljila ne samo jezična nego i tehnička kompetentnost, izbor znanstvenog i stručnog materijala obavljen je u suradnji s nastavnicima brodograđevnog odjela koji su, svaki u svom području, sugerirali ili komentirali prevodbene ekvivalente za određene pojmove ili pojmovne sklopove prema kontekstu u kojem su se engleski izrazi pojavili. Nadalje, ovakav pristup rječniku pokušao je riješiti problem generiranja, tj. stvaranja i upotrebe novih složenica koje su karakteristične za registar tehničkog jezika. Dinamika slaganja novih složenica na engleskom jeziku osniva se na temelju onih koje su registrirane u rječniku, a koje se zasnivaju na jezičnoj i tehničkoj kompetentnosti izvornog govornika, tj. inženjera Engleza ili Amerikanca. Ujedno primalac informacije, čitalac rječnika, može uočiti zakonitosti koje postoje u engleskom jeziku s obzirom na poredak riječi u slaganju složenica. Takav pristup omogućava sastavljanje dinamičnog rječnika, za razliku od standardnih tipova tehničkih rječnika koji registriraju samo naziv ili ime stručnog pojma na engleskom jeziku.
Složenice se u engleskom jeziku grade tako da je posljednja imenica u nizu složene jezične strukture osnovna imenica, nosilac širokog osnovnog pojma, a jezične komponente ispred nje, njezini modifikatori značenja, sužavaju, odnosno modificiraju osnovni pojam do te mjere dok se ne dobije specifično usko značenje koje se traži u tehnici. Zavisno od jezičnih komponenata koje se nalaze ispred osnovne imenice, složenice mogu biti dvojake, i to imenske složenice sastavljene samo od imenica, a mogu imati razne sintaktičko-semantičke i pojmovne međusobne relacije, i raznokomponentne složenice koje ispred osnovne imenice mogu imati i ostale vrste riječi kao što su pridjevi, participi, prilozi i brojevi.
U ovom rječniku složenice su registrirane ne samo kao kompletne složenice (kompletno složene natuknice) koje smo našli u tehničkim tekstovima, već i kao njihove djelomične kombinacije (djelomično složene natuknice) koje se mogu upotrijebiti u drugim kontekstima i konačno osnovnih stručnih riječi (osnovne natuknice) na temelju kojih se te kombinacije izgrađuju. Sve te kombinacije navedene su abecednim redom u rječniku.

MG15 (N)