Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1998.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Portugal: Ruža vjetrova na pragu Evrope - lisabonski zapisi / Blažo Mandić
Beograd 1998. Tvrd povez, ilustrovano, 424 strane.
Napomena: na predlistu potpis prethodnog vlasnika; ako se to izuzme, knjiga je odlično očuvana.
V3
Blažo Mandić, bivši ambasador Jugoslavije u Lisabonu, napisao je jednu najboljih putopisnih knjiga na srpskom jeziku. Gospodin Mandić ne dopušta čitaocu ni trenutak odsutnosti: on vešto kombinuje scene iz života sa opisima istorijskih spomenika, lična svedočenja sa širokom dokumentacijom, dobro izabrane anegdote sa analizama običaja jednog od najzanimljivijih naroda našeg kontinenta. Njegov prijateljski pogled temeljno istražuje prošlost i sadašnjost Portugala, ali duboka simpatija prema Portugalcima i njihovoj kulturi ne sprečava autora da ostane objektivan.
Čitanje Mandićevog rukopisa je istinski praznik duha, jer će radoznali čitalac u njemu naći, uveren sam, sve što treba znati o Portugalu: njegovim čarobnim gradovima i selima, njegovoj istoriji, umetnosti, njegovoj kuhinji, o iskušenjima pred Okeanom i snovima veličine, ali takođe i o njegovim razočaranjima i tugama.
Rodeni Hercegovac, Blažo Mandić piše sočnim i svežim jezikom svojih velikih zemljaka Vuka i Dučića u najboljoj tradiciji srpske putopisne proze...
Ova knjiga je istovremeno puna svedočanstava o političkom životu u Lisabonu uoči prijema Portugala u Evropsku uniju, sa vešto ukomponovanim fragmentima o licu i naličju diplomatske profesije, ali pre svega - lepa knjiga koja se čita na dušak, kao uzbudljiv roman, knjiga koja će u čitaocu podstaći želju da vidi Portugal i ponovo mu se vrati.
Knjiga činjenica i utisaka, egzemplarna sinteza dokumenta i doživljenog.
(Iz recenzije prof. dr Radivoja Konstantinovića)