ISBN: Db
Godina izdanja: Db
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Priznato kao jedno od najboljih djela o ženskoj psihologiji od vremena kada se prvi put pojavilo 1933. godine, djelo `Put svih žena` raspravlja o temama poput rada, braka, majčinstva, starosti i ženskih odnosa s obitelji, prijateljima i ljubavnicima. Dr. Harding, koja je bila najpoznatija po svom radu sa ženama i obiteljima, naglašava potrebu da žena radi na vlastitoj cjelovitosti i razvija mnoge strane svoje prirode te naglašava važnost nesvjesnih procesa.





Mary Esther Harding (1888. – 1971.) bila je britansko-američka jungovska analitičarka koja je bila prva značajna jungovska psihoanalitičarka u Sjedinjenim Državama.

Osobni život
Mary Esther Harding rođena je u Shropshireu u Engleskoj kao četvrta od šest kćeri stomatologa Williama Hardinga. (Sin je umro, u dobi od pet i pol godina, mjesec dana prije njezina rođenja. Došavši tako brzo nakon njegove smrti, Esther je cijelog života tvrdila da je to što je djevojčica bilo gorko razočaranje za njezine roditelje.) Bila je strastvena čitateljica i školovala se kod kuće do jedanaeste godine. Harding i njezine sestre roditelji su poticali na učenje. Tri od njih pohađale su sveučilište u prva dva desetljeća 20. stoljeća.[1][2]

Karijera
Medicinsko obrazovanje
Harding je pohađala Londonsku medicinsku školu za žene s namjerom da postane misionarska liječnica. Diplomirala je 1914. u razredu od devet studenata. Stažirala je u Kraljevskoj bolnici u Londonu, jedinoj bolnici u Londonu koja je u to vrijeme primala žene stažistice.[potreban citat] Godine 1919. bila je prva dobitnica William Gibsonove istraživačke stipendije za liječnice, koju je dodijelilo Kraljevsko medicinsko društvo.[3] Napisala je svoju prvu knjigu, Cirkulatorni poremećaj difterije,[4] ali se i sama zarazila. Nakon što se oporavila, uz financijsku pomoć svog oca, otvorila je privatnu praksu u Londonu. Snalazila se vrlo dobro i imala je velik interes za kardiologiju. Kasnije se zainteresirala za psihijatriju, koja se tada tek počela shvaćati ozbiljno [potreban citat] Prijateljica Constance Long dala joj je Beatrice Hinklein prijevod Psihologije nesvjesnog Carla Gustava Junga. To je potaknulo Harding da se 1922. preseli u Švicarsku kako bi studirala kod njega, zajedno s malom skupinom drugih studenata koji su pohađali Jungov dom u Küsnachtu blizu Züricha.[potreban citat] Godine 1923. Harding i H.G. Baynes organizirali su konferenciju održanu u Polzeathu u Cornwallu, gdje je Jung svakodnevno održavao predavanja u seoskoj dvorani za oko 30 studenata. Opisala je ovu, i dvije druge konferencije, u radu održanom prije Prvog međunarodnog kongresa za analitičku psihologiju održanog u Zürichu u kolovozu 1958., kasnije objavljenom u časopisu Contact with Jung, koji je uredio Michael Fordham.[5]

Psihoanalitičarka
Dok je bila u Zürichu, Harding je razvila bliski odnos s Eleanor Bertine, koja je tamo stigla 1919. s Kristine Mann, nakon što je prisustvovala Međunarodnoj konferenciji liječnica. Godine 1924. Harding i Bertine preselile su se u New York, gdje su dugi niz godina živjele na adresi 88 Morningside Drive u New Yorku. Harding je razvila opsežnu praksu kao psihoanalitičarka, postavši jedna od glavnih zagovornica Jungovih učenja te je, kao vodeća članica Zaklade Carl Jung, održavala brojna predavanja u Sjedinjenim Državama i Europi.[potreban citat] Opsežno je pisala, uglavnom na engleskom, ali i na njemačkom.[6] Svake godine Harding i Bertine putovale bi u Zürich na dvomjesečnu analizu i provodile ljeta u `The Inner Ledge`, Bailey Islandu, Maine, ljetnikovcu Kristine Mann. Tamo su se susretale s analizantima iz Sjedinjenih Država i Kanade u mirnom, ugodnom okruženju daleko od ometanja svakodnevnog života i pogodnom za duboka iskustva nesvjesnog.[potreban citat]

Rana feministička psihoanaliza
Objavljene 1933. odnosno 1935., knjige Put svih žena i Ženske misterije bile su pionirska djela na području psihologije iz feminističke perspektive, istražujući teme poput rada, braka, majčinstva, starosti i ženskih odnosa, s jungovskog stajališta. Sam Jung pohvalio je oba djela kao točnu primjenu jungovske teorije. U svom uvodu za knjigu Put svih žena napisao je: „Oslanjajući se na svoje bogato psihoterapijsko iskustvo, dr. Harding skicirala je sliku ženske psihe koja, po opsegu i temeljitosti, daleko nadmašuje prethodna djela u ovom području.“[7]

Jungova zajednica
M. Esther Harding postala je utjecajna u jungovskoj zajednici analitičke psihologije u New Yorku. Bila je izvanredna spisateljica i česta predavačica u Sjedinjenim Državama i Kanadi. Njezina prva knjiga o analitičkoj psihologiji, pod naslovom Put svih žena, bila je instant bestseler i prevedena je na mnoge jezike te je mnoge ljude upoznala s Jungovom psihologijom. Harding je napisala mnoge druge poznate knjige, uključujući: Psihička energija, Ženske misterije, Roditeljska slika i Ja, a ne ja, uz brojne radove o raznim temama od depresije do religije.

Harding je pomogla u osnivanju mnogih jungovskih organizacija, poput Kluba analitičke psihologije New Yorka 1936., Medicinskog društva za analitičku psihologiju - Istočna divizija 1946. i C.G. Jungova zaklada za analitičku psihologiju 1963. [potreban citat]

Smrt
Umrla je u snu 4. svibnja 1971. u hotelu na londonskoj zračnoj luci, na putu natrag u New York iz Grčke preko sestrine kuće u Shrewsburyju. [8] Preživjela ju je starija sestra, Olive Elwin rođena Harding, koja je studirala matematiku na Sveučilištu Cambridge.