ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1985
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Odlično očuvano.

Autor - osoba Balint, Majkl
Naslov Osnovna greška : terapijski aspekti regresije / Michael Balint ; preveo Mate Maras
Jedinstveni naslov ǂThe ǂBasic fault. srpski jezik
Vrsta građe knjiga
Jezik hrvatski
Godina 1985
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Naprijed, 1985
Fizički opis 257 str. ; 23 cm
Drugi autori - osoba Maras, Mate
Kulenović, Muradif, 1937-2000 = Kulenović, Muradif, 1937-2000
Zbirka ǂBiblioteka ǂPsiha
Napomene Prevod dela: The Basic Fault
Str. 251-258: Michael Balint ili psihoterapijski optimizam / Muradif Kulenović
Bibliografija: str. 235-240
Registri.
Predmetne odrednice Psihoanaliza
Psihoterapija
Nekontrolisane predmetne odrednice regresija / primarni narcizam / primarna ljubav

PREDGOVOR IZDANJU IZ 1979.
Izložene ideje i načeta pitanja u ovoj knjizi bili su važni prije deset godina; možda je nešto od toga danas još važnije. Vrlo mi je drago što mi je pružena prilika da napišem predgovor drugom izdanju.
U svom predgovoru prvom izdanju knjige, Michael Balint je u travnju 1967, točno prije dvanaest godina, napisao da su ga problemi o kojima se raspravlja u knjizi zaokupljali minulih desetak godina. Meni se čini da su ga zaokupljali mnogo dulje: možda tijekom cijelog njegova radnog vijeka. Unatoč tome, kad god smo zajedno raspravljali o izloženoj građi, a te rasprave su bez iznimke nicale iz kliničkih problema, Balint nije dopuštao da ikakve unaprijed stvorene ideje ili ranije teorije zapriječe njegova zapažanja i razmišljanja. Podnosio je duga razdoblja sumnje i neizvjesnosti koja su pratila njegova nova zapažanja i tako je izbjegavao da bude zadovoljan s lažnim rješenjima koja bi zaobišla probleme i razumijevanje koje je pokušavao doseći. Njegovo duhovno poštenje doimalo me se onda kao i danas.
Možda su neki od Balintovih preciznih opisa raznih tehnika – neke mitski „točne“ tehnike – manje u središtu našeg rada nego što su bili prije deset godina. Međutim, njihov opis je vrijedan i nužan stupanj u razvoju našeg mišljenja. Poput svih dobrih teoretičara, Balint se mijenjao dok je razmišljao te dok je radio i pisao. Zajedno smo bili kanili iznova napisati određene dijelove ove knjige i dodati joj jedno poglavlje. Nakon ponovnog čitanja meni je drago što to nismo mogli učiniti. Ona je sasvim dobra u svom sadašnjem obliku i na lucidan način pruža čitatelju uvid u neke dotada neopisane putove što spajaju pacijente s njihovim analitičarima i analitičare s njihovim pacijentima u odnosu dviju osoba kako ga je stvorio i opisao Freud. Ti se odnosi moraju i dalje iznova proučavati i iznova definirati da bi se razjasnili problemi ne samo psihoanalitičarima nego i svima onima kojima je važno proučavanje ljudskih odnosa.
Travanj 1979.
ENID BALINT


SADRŽAJ
1 Terapijski procesi i njihova lokalizacija 13
2 Tumačenje i obrada 18
3 Dvije razine analitičkog rada 22
4 Područje osnovne greške 31
5 Područje stvaralaštva 38
6 Sažetak 42
Drugi dio
PRIMARNI NARCIZAM I PRIMARNA LJUBAV
7 Tri Freudove teorije 49
8 Inherentna protuslovlja 55
9 Kliničke činjenice o narcizmu 63
10 Shizofrenija, ovisnost i druga narcistička stanja 70
11 Pretporodna i rana poslijeporodna stanja 79
12 Primarna ljubav 85
13 Zrela ljubav 96
Treći dio
PONOR I ANALITIČAREVI ODGOVORI NA NJEGA
14 Regresija i dijete u pacijentu 103
15 Problem jezika u odgoju i u psihoanalitičkom liječenju 118
16 Klasična tehnika i njezina ograničenja 126
17 Opasnosti svojstvene dosljednom tumačenju 132
18 Opasnosti svojstvene upravljanju regresijom 139

Četvrti dio
BENIGNI I MALIGNI OBLICI REGRESIJE
19 Freud i ideja regresije 151
20 Simptomatologija i dijagnoza 161
21 Zadovoljenja i odnosi prema objektima 169
22 Razni oblici terapijske regresije 175
23 Neslaganje između Freuda i Ferenczija te posljedice toga neslaganja 188
Peti dio
REGREDIRANI PACIJENT I NJEGOV ANALITIČAR
24 Terapijska regresija, primarna ljubav i osnovna greška 199
25 Nenametljivi analitičar 215
26 Premošćivanje ponora 225
Bibliografija 235
Posebna bibliografija o oralnoj ovisnosti i sličnim stanjima 241
Kazalo imena i pojmova 243
Muradif Kulenović: „Michael Balint i psihoterapijski optimizam“ 251

Mihalj Balint (mađarski: Bálint Mihály; 3. decembar 1896 – 31. decembar 1970) bio je mađarski psihoanalitičar, koji je veći deo života proveo u Engleskoj. Pripadnik škole Objektnih odnosa, poznat je po istraživanjima odnosa lekar–pacijent i uvođenju Balintovih grupa.
Život
Balint je rođen kao Mihalj Moris Bergsman u Budimpešti, u porodici lekara. Nakon studija medicine u Budimpešti, upoznaje psihoanalizu kroz dela Sigmunda Frojda i predavanja Šandora Ferecnija, pod čijim uticajem postaje psihoanalitičar.
Tridesetih godina preuzima rukovodstvo nad Budimpeštanskim psihoanalitičkim institutom, ali ga političke prilike prisiljavaju na emigraciju u Englesku 1939. godine. U Londonu je radio u Tavistok klinici i razvio koncept Balintovih grupa – grupa lekara opšte prakse koje analiziraju emocionalne aspekte odnosa sa pacijentima. Balint je 1968. postao predsednik Britanskog psihoanalitičkog društva.
Rad
Balint je istraživao ključne aspekte ranih odnosa majka–dete i uveo koncept „osnovnog defekta“ (basic fault), koji se odnosi na rane traume i njihov uticaj na kasnije odnose. Razvio je i „fokalnu psihoterapiju“, usmerenu na rešavanje specifičnih problema pacijenata.
U knjizi Thrills and Regressions predstavio je pojmove „oknofilija“ (privrženost objektima) i „filobatizam“ (samostalnost i distanca od objekata), koristeći ih za analizu različitih načina suočavanja s anksioznošću.
Balintovi radovi, poput knjige The Doctor, His Patient and the Illness, značajno su unapredili razumevanje odnosa između lekara i pacijenata, a njegovo nasleđe živi kroz rad Balint društava širom sveta.

MG169 (NS)