Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 307
Jezik: Nemački
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Psihoanaliza i etika. Građevinski blokovi za humanističku karakterologiju
Ovo drugo veliko delo Eriha Froma bavi se njegovom teorijom ličnosti. U prvom delu nudi najbolji pregled njegove teorije karaktera i njegove slike o čoveku.
U centralnom 3. poglavlju, From razrađuje individualne karakterne orijentacije i ocenjuje ih kao produktivne ili neproduktivne s obzirom na njihov uticaj na psihološki razvoj ljudskog bića.
U drugom delu, From se bavi etičkim pitanjima koja proizilaze iz njegovog psihoanalitičkog pogleda na ljudska bića. On pokazuje da je samoljublje preduslov za dobročinstvo i sušta suprotnost sebičnosti; ta savest nije identična sa frojdovskim superegom; šta je zadovoljstvo, a šta nije i kakve veze ima sa srećom i radošću; da sposobnost verovanja zavisi od karaktera i da čovek nije ni dobar ni zao, ali ima sposobnost i za jedno i za drugo.
Za Froma postoji duboka ljudska težnja za srećom i zdravljem, primarna tendencija ka rastu i produktivnoj orijentaciji. Cela knjiga je svojevrsno ispovedanje Fromovog humanizma. Reč je o uverenju da je čovek sam po sebi mera i cilj i može biti zbog svog raspoloženja. I pokazuje psihološke preduslove za „umetnost življenja” u kojoj je „čovek i umetnik i predmet svoje umetnosti”.
Erih From (nem. Erich Fromm; Frankfurt na Majni, 23. mart 1900 — Muralto, Tičino, 18. mart 1980) je nemački socijalni psiholog, psihoanalitičar i humanistički filozof. On je bio povezan sa onim što je danas poznato kao Frankfurtska škola kritičke teorije.
Erih From je počeo da studira 1918. na univerzitetu u Frankfurtu na Majni. Tokom letnog semestra 1919. From je studirao na Hajdelberškom univerzitetu, gde je promenio smer studija sa prava na sociologiju kod Alfreda Vebera (brata Maksa Vebera), Karla Jaspersa i Hajnriha Rikerta. From je postao doktor filozofije 1922, a završio je svoju obuku u psihoanalitici 1930. na Psihoanalitičkom Institutu u Berlinu. Iste godine je otvorio kliniku i pridružio se Institutu za socijalna istraživanja u Frankfurtu. Nakon što su nacisti preuzeli vlast u Nemačkoj, From se preselio u Ženevu, a onda 1934. u Njujork i na univerzitetu Kolumbija. Nakon što je napustio Kolumbiju, pomogao je stvaranju njujorške filijale Vašingtonske škole psihijatrije 1943. i „Vilijam Alanson Vajt“ instituta za psihijatriju, psihoanalizu i psihologiju 1945.
Kada se From preselio u Meksiko Siti 1950., postao je profesor na UNAM („Nacionalni Autonomni Univerzitet Meksika“) i osnovao psihoanalitički odel u medicinskoj školi. Poučavao je na UNAM-u do penzije 1965. U međuvremenu je, kao profesor, predavao psihologiju na državnom sveučilištu Mičigena od 1957. do 1961., a kao pomoćni profesor psihologije na odelu Umetnosti i nauke njujorškog univerziteta posle 1962. godine. From se preselio u Muralto, Švajcarska, 1974. i umro u svom domu 1980., pet dana pre svog osamdesetog rođendana. Sve vreme je imao svoju kliniku i izdavao seriju knjiga.