ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 227
Oblast: Astronomija
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Astronomija (starogrčki: αστρον + νόμος i u prevodu znači zakon zvezda) je nauka koja proučava objekte i pojave izvan Zemlje i njene atmosfere. Ona proučava poreklo, razvoj, fizička i hemijska svojstva, kretanje, kao i procese koji se odvijaju na nebeskim telima (kao što su planete, zvezde, zvezdani sistemi, galaksije...), pojave kao što je kosmičko pozadinsko zračenje, i nastanak, razvoj i sudbinu svemira. Osobe koje se bave astronomijom zovu se astronomi.

Astronomija je jedna od najstarijih nauka. Astronomi ranih civilizacija izvodili su planska zapažanja o noćnom nebu, a astronomski artefakti su pronađeni i iz mnogo ranijeg perioda. Međutim, bilo je potrebno otkriće teleskopa pre nego što je astronomija mogla da se razvije u savremenu nauku. Istorijski gledano, astronomija je uključivala raznovrsne discipline kao što su astrometrija, nebeska navigacija, posmatračka astronomija, izrada kalendara, pa čak i astrologija, ali profesionalna astronomija se danas često poistovećuje sa astrofizikom. Od 20. veka, profesionalna astronomija je podeljena na posmatračke i teorijske grane. Posmatračka astronomija usmerena je na sticanje i analiziranje podataka, uglavnom korišćenjem osnovnih principa fizike. Teorijska astronomija je usmerena prema razvoju računarskih ili analitičkih modela za opisivanje astronomskih objekata i pojava. Dva polja dopunjuju jedno drugo, tako da teorijska astronomija nastoji objasniti rezultate posmatranja, a posmatranja se koriste se za potvrdu teorijskih rezultata.

Astronomija se mora razlikovati od astrologije koja je pseudonauka o predviđanju ljudske sudbine posmatranjem putanja zvezda i planeta. Iako dva polja dele zajedničko poreklo i deo metodologije (naime, korišćenje efemerida), ona su različita.[1]

Astronomi amateri su doprineli mnogim važnim astronomskim otkrićima, i astronomija je jedna od preostalih nauka u kojoj amateri još uvek mogu igrati aktivnu ulogu, posebno u otkrivanju i posmatranju prolaznih pojava.


Josip Goldberg (Sarajevo, 18. 2. 1885. - Zagreb, 15. 10. 1960.), znameniti jugoslavenski akademik, profesor, geofizičar, meteorolog i član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU).


Podrijetlo i školovanje
Akademik Josip Goldberg se rodio 18. 2. 1885. u Sarajevu, u židovskoj[2][1] porodici. Josip sa svojom porodicom pripada sekularnim Židovima, što znači da svoj identitet ne povezuje samo s religijskom tradicijom, ali je znantno poštuje. Kao dječak bio je boležljiv, no unatoč tome bio je izvrstan učenik gimnazije u Sarajevu koju je završio 1903. godine. Te iste godine je upisao studij slikarstva u Veneciji, no 1904. je prekinuo studij i upisao studij matematike i fizike u Beču. U Beču je 28. 10. 1909. položio profesorski ispit. Austrijski profesori Wilhelm Wirtinger i Gustav von Escherich, kod kojih je akademik Goldberg slušao matematiku, su zapazili njegovu darovitost i predanost radu, što su često spominjali u razgovorima s matematičarima sa prostora Kraljevine Jugoslavije. Fiziku je kratko vrijeme slušao kod slavnog austrougarskog fizičara Ludwiga Boltzmanna. U vrijeme studija, akademik Goldberg je iskazivao izraziti interes za tada aktualne probleme fizike.[3]

Karijera
Akademik Goldberg je počeo raditi kao srednjoškolski nastavnik 1908. godine na gimnaziji u Mostaru. Tu se iskazao kao vrsni pedagog i znastveni radnik. Često je putovao u Graz, Brno, Beč, Prag, Dresden i Leipzig radi stjecanja u svom pozivu. Još za vrijeme boravka u Mostaru prijavio je disertaciju iz područja termodinamike. U Beču je 1914. promoviran u doktora filozofije. Iste godine je dobio zaposlenje na Velikoj gimnaziji u rodnom Sarajevu, a 1920. je prešao na Veliku realnu gimnaziju (kasnije II muška realna gimnazija Sarajevo). Kao profesor, od svojih je učenika zahtjevao ozbiljnost i odgovornost prema obvezama, gotovo jednako kao što je i sam prilazio svojim nastavničkim dužnostima. Na osnovi nastavničkog rada i cjelokupnog djelovanja, prof. Goldberg je bio svrstan među najistaknutije profesore srednjih škola u Sarajevu između Prvog i Drugog svjetskog rata. Osim na gimnaziji, predavao je i na sarajevskoj Tehničkoj školi. Autor je više srednjoškolskih udžbenika iz astronomije i fizike. U Sarajevu je neumorno razvijao znastveni rad, pa je tako bio stekao kvalifikacije za nastavnika fizike na Univerzitetu, no u tadašnjim uvjetima mu nije bilo omogućeno da tamo i radi. 1922. se mjesec dana na Geofizičkom zavodu u Zagrebu pripremao za terenski rad s geomagnetskim teodolitom. Na inicijatvu akademika Stjepana Škreba, tadašnji direktor Geofizičkog zavoda, prof. Goldbergu je 1927. ponuđeno mjesto opservatora na Zavodu. Zahvaljujući temeljitosti, širini, i kritičnosti u radu, prof. Goldberg je ubrzo postao istaknuti stručnjak u geofizici , uključen u sve aktivnosti oko organizacije i unapređenja te struke. 1936. je organizirao mareografska istraživanja seša u Bakarskom zaljevu. 1940. je bio izabran dopisnim i 1951. pravim članom JAZU-a, u kojoj je bio urednikom Rasprava Odjela za matematičke, fizičke i tehničke nauke. Jedan je od suosnivača suvremene medicinske meteorologije u Kraljevini Jugoslaviji. Zalaganjem prof. Goldberga već je 1937. uspostavljena suradnja Geofizičkog zavoda u Zagrebu i Sveučilišne klinike za bolesti živčanog sustava, a koja traje do danas. 1940 je svoja opažanja o talasoterapiji na Jadranu izložio na simpoziju Hrvatskog liječničkog društva.[3]

Ratne godine za vrijeme Drugog svjetskog rata i Holokausta je proveo povučeno, umirovljen zbog svojeg židovskog podrijetla. Podučavao je osnovnoškolce i srednjoškolce uz neznatni honorar ili čak bez njega. Odmah iza rata, 1946., u novoformiranoj FNR Jugoslavije je bio postavljen za redovnog profesora geofizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) Sveučilišta u Zagrebu. Kada je u sastav PMF-a ušao i Zavod za geofiziku pod nazivom Geofizički institut Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, prof. Goldberg je bio imenovan prvim njegovim predstojnikom. 1949. je organizirao mjerenja magnetske deklinacije na Jadranu. Upravo zahvaljujući njemu geofizika je bila uvedena kao posebna struka sa specijalizacijom u meteorologiji ili užoj geofizici tj. geodinamici. Predavanja prof. Goldberga na PMF-u su bila prožeta njegovim stvaralčkim entuzijazmom. Preuzevši dužnost pročelnika Fizičke sekcije Drugog odjela zalagao se za njen što bolji rad. Tako je nastojanjem prof. Goldberga 1958. godine osnovan Institut za fiziku atmosfere i kozmičku fiziku JAZU-a, a 1959. je izgrađena montažna zgrada za visinski opservatorij tog Instituta na Medvednici. Također je za života aktivno sudjelovao u rješavanju znastvenih i organizacijskih problema srodnih ustanova kao što su hidrometeorološke, hidrografske, oceanografske, geomagnetske i seizmološke. Autor je više znastvenih radova. Na PMF-u je 1948. uveo predmet geofizika s meteorologijom. Glavno je područje njegova znanstvenog i stručnog rada su bili fizika i astronomija, te geofizika i meteorologija, a napose klimatologija, fizička oceanografija i zemaljski magnetizam. U meteorologiji je istraživao povezanost razdiobe naoblake s vremenskim prilikama na nekom području, te je pridonio istraživanju i poznavanju klime u Hrvatskoj za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i FNR Jugoslavije. Publicirao je također stručne i popularne članke iz geofizike i fizike, njihove povijesti i filozofije te napisao srednjoškolske udžbenike iz astronomije i fizike. Bio je i predsjednikom matematičko-fizičke sekcije Hrvatskoga prirodoslovnog društva.[3]

Smrt i pokop
Akademik Josip Goldberg je preminuo u Zagrebu 15. 10. 1960 godine. Pokopan je na židovskom dijelu groblja Mirogoj u Zagrebu zajedno sa suprugom Zorom.[4]

Djela
Znanstveni radovi
`Prilog termodinamičkoj teoriji kemijskih homogenih sistema`, Srpska kraljevska akademija, Beograd (1922)
`Kvantski problemi u strukturnom ili Boškovičevu atomskom polju`, Srpska kraljevska akademija, Beograd (1926)
`Die Haufigkeit der Bewčakungsgrade und ihr jhrlicher Gang`, Meteorologische Zeitschrift (1930)
`Die Helligkeitschwankungen des aschgrauen Mondlichts`, Zeitschrift fiir Geophysik (1931)
`Godišnji i dnevni period oblačnosti u Zagrebu`, JAZU, Zagreb (1931)
`Beobachtungen des aschgrauen Mondlichtes in Zagreb 1930/31`, Zeitschrift fiir angewandte Meteorologie (1932)
`Anmerkungen zum Studium der Bewolkung`, Meteorologische Zeitschrift (1932)
`Zur Deutung des Einsteinschen Kastenexperiments`, Astronomische Nachrichten (1932)
`Trajanje insolacije u Zagrebu na osnovi 36-godišnjih registracija`, JAZU, Zagreb (1933)
`Uber den morgendlichen und abendlichen Registrierdefekt des Heliographen Jordan`, Meteorologische Zeitschrift (1933)
`Sonnenscheindauer, Bewiilkungsgrad und Zahl der Sonnenscheinstunden`, Meteorologische Zeitschrift (1933)
`Franz Exners Indeterminismus`, Meteorologische Zeitschrift (1933)
`Der Schlammregen in Jugoslavien an 3. u 4. Mai 1933`, Hrvatski geografski glasnik (1934)
`Eine Halo-erscheinung, Meteorologische Zeit¬schrift`, Meteorologische Zeit¬schrift (1935)
`Intermittierende Beung und Sonnenscheinregistrierung`, Meteorologische Zeitschrift (1935)
`Zum Nachweis der Erdrotation durch die Ostabweichung eines fallenden Korpers`, Astronomische Nachrichten (1935)
`Atmosferski valovi od sibirskog meteora 30. VI 1908`, Godišnjak našeg neba (1936)
`O dinamici kondenzacije pare`, JAZU, Zagreb (1936)
`Zur Berechnung der freien Schwingungen von Meeresbuchten`, Annalen der Hydrographie und Maritimen Meteorologie (1937)
`Istraživanje oscilacija u Bakarskom zaljevu`, JAZU, Zagreb (1937)
`O oscilacijama Bakarskog zaljeva i općem problemu zaljevskih seša`, JAZU, Zagreb (1938)
`Zur Theorie des thermischen Zustandes des Erdinnern`, Hrvatski geografski glasnik (1939)
`Uzdužni i poprečni klimatski profili u našem primorju`, Medicinska biblioteka (1940)
`O jednom elementu komparativne meteorologije`, JAZU,Zagreb (1941)
`Klima Hrvatske, P. o. iz Zemljopisa Hrvatske`, Zagreb (1942)
`Određivanje magnetske deklinacije u jugoslavenskom području Jadranskog mora godine 1949`, JAZU, Zagreb (1952)
`Prilozi istraživanju klimatskih fluktuacija u Jugoslaviji`, Geofizički institut, Zagreb (1953)
`O recentnim fluktuacijama naše klime`, JAZU, Zagreb (1954)
`Climatic Fluctuation in Yugoslavia and the Circulations in the Mediteranean Area, Proceedings of the International Association of Meteorology`, Tenth Gen. Assembly, Rim, Italija (1954)
`Atmosph&ische Zirkulation und Grundzuge des Klimas im jugoslavischen Kiistenland, Congres international d` Hydroclimatisme et de Thalassothćrapie`, Opatija (1954)
`Vorschlag zur klimatischen Bewertung der Kurorte, Internazional Tagung fur angewandte Meteorologie`, Wetter und Leben, Obertraun, Austrija (1955)
Stručni radovi
`Elektron i konstitucija materije`, Velika gimnazija u Mostaru, Mostar (1909/10)
`O jednoj geofizičkoj zadači naše nauke`, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb (1927)
`Zadaci meteorologije i program rada međunarodne polarne godine 1932/33`, Vazduhoplovni glasnik (1932)
`Meteorologija i klimatologija`, Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb (1946)
`Fizika i geofizika`, Glasnik matematičko-fizički i astronomski (1946)
Udžbenici
`Kosmografija za VI razred gimnazije`, Zagreb (1937)
`Astronomija za VII razred gimnazije`, I. i II izdanje, Zagreb (1946/47)
`Fizika za više razrede gimnazije. Nauka o toplini i molekularna fizika za VI razred gimnazije`, I ,II, III, IV i V izdanje, Zagreb (1947/48/50/52)
`Fizika za više razrede gimnazije. Udžbenik za V, odnosno I razred gimnazije`, I , II, III, IV, V i VI izdanje, Zagreb (1955/57/59/61/62/63)
`Fizika za VII razred gimnazije`, Skopje (1955)
`Fizika za VII klas`, Prosvetno delo, Skopje (1956)
`Fizika za I razred gimnazije`, I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII, IX i X izdanje, Zagreb (1964/65/66/68/69/70/71/72/73/74)
`Fizika za II razred gimnazije`, I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII i IX izmijenjeno izdanje, Zagreb (1964/65/67/68/70/71/72/73/74)