Godina izdanja: 2004
ISBN: 9958-821-02-8
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Naslov Antologija fantastičke pripovjetke u Bosni i Hercegovini / [priredio] Nenad Radanović
Vrsta građe kratka proza
Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik bosanski, hrvatski, srpski
Godina 2004
Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : Srpsko prosvjetno kulturno društvo `Prosvjeta`, 2004 (Sarajevo : Arka press)
Fizički opis 379 str. ; 24 cm
Drugi autori - osoba Radanović, Nenad (urednik) (autor dodatnog teksta)
(broš.)
Napomene Tiraž 1.000
Str. 5-41: Fantastička pripovijetka u Bosni i Hercegovini / Nenad Radanović
Biobibliografski podaci o autorima: str. 373-375.

„(...) Strogost i dosljednost u primjeni vrhunskih estetskih kriterija bitna je i dragocjena značajka ovog Radanovicevog izoora: doista je riječ o pripovijetkama antologijske vrijednosti, reprezentativnim za postignuća u datom žanru, pa i za pripovjedačku bh. prozu uopće. Priređivač je nastojao, prije svega, uraditi najbolji mogući izbor tekstova već afirmiranih i potvrđenih književnih veličina (kao što su Ivo Andrić, Vitomir Lukić, Risto Trifković, potom, uznastojao je dati svoj prilog revalorizaciji naše novije književne baštine – podsjećajući nas na izuzetna ostvarenja ne toliko poznatih i priznatih, ali za dati kontekst razvoja novije bh. književnosti značajnih i nezaobilaznih autora (kao što su Nenad Ešpek, Sead Fetahagić, Dragoslav Janjić, pa i, s obzirom na ovaj žanr pomalo neočekivani i nepoznati Zija Dizdarević i, recimo, Željko Ivanković); najzad, Radanović je htio u punom sjaju predstaviti i neke nove, pogotovo u širem kontekstu nepoznate autore – kao sto su Emsura Hamzić, Ljubica Žikić i već spomenuti Karim Zaimović... Što se tiče, dakle, izbora autora i izbora samih tekstova – Radanović je istančanim ukusom književnog znalca-posvećenika uradio nesumnjivo pravi posao: blistavoj tradiciji „pripovjedačke Bosne“ priložio je na svoj način nanizanu biser-ogrlicu vrhunskih estetskih ostvarenja.
To što je i kako je Radanović uradio, višestruko je značajno za naš književni, pa i kulturni prezent. Vije svega, priredio je knjigu s kojom će se bh. literatura, i ovdje i u širem ex-jugoslavenskom kontekstu, legitimirati i potvrditi kao posebna i kao velika. Još se važnijim, međutim, čini to što je priređivač uspio, možda i zahvaljujući posebnostima ovog žanra, povezati i spojiti epohe, i u književnopovijesnom i u poetičko-stilističkom smislu, približavajući se onom, rekli bismo aristokratskom estetičkom idealu transepohalnog univerzalizma Umjetnosti – kao najosebujnije oblikotvorno-izražajne sile Duha uopće... Takvo nešto rijetko se postiže i rijetko se susreće – u ovom našem vremenu postmodernog dekonstruktivizma, postmoderne poliaspektnosti, disperziranosti i „razlabavljenosti“ estetskog-i-estetičkog.
U svakom slučaju, Radanovićeva antologija je jedno od najinteresantnijih i najznačajnijih djela ove vrste u zadnje vrijeme (...).“
Željko Grahovac

MG P49