pregleda

Rosko Paund JURISPRUDENCIJA 1-3


Cena:
6.990 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
BEX
City Express
Pošta
CC paket (Pošta)
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (6346)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10460

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Jezik: Srpski
Autor: Strani

odlično stanje kao na slikama

ЈУРИСПРУДЕНЦИЈА 1-3
РОСКО ПАУНД
СЛУЖБЕНИ ЛИСТ СРЈ
ЦИД
Београд - Подгорица
2 О О О

П Л Е Ј А Д А

а) Правна систем - САД

.............................................................

1. књига
2. књига
3. књига

Ћирилица
Тврде корице
Шивен повез
Обележивач страница
Укупно око 1600 страница


Natan Rosko Paund (27. oktobar 1870 – 28. jun 1964) bio je američki pravni naučnik i edukator. Bio je dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Nebraski od 1903. do 1911. godine, a zatim dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Harvard od 1916. do 1936. godine. Bio je i član akademskog osoblja na Univerzitetu Nortvestern, Pravnom fakultetu Univerziteta u Čikagu i Pravnom fakultetu Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu tokom ranih godina te institucije, od 1949. do 1952. godine. Časopis The Journal of Legal Studies identifikovao je Paunda kao jednog od najcitiranijih pravnih naučnika 20. veka.

Rosko Paund

Paund oko 1916.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Harvard
Mandat: 1916–1936
Prethodnik: Ezra Ripli Tejer
Naslednik: Džejms M. Landis

Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Nebraski
Mandat: 1903–1911

Lični podaci
Rođen: Natan Rosko Paund, 27. oktobra 1870, Linkoln, Nebraska, SAD
Preminuo: 30. juna 1964 (u 93. godini), Kembridž, Masačusets, SAD

Obrazovanje
Univerzitet u Nebraski–Linkoln (BS, MS, PhD)
Univerzitet Harvard

Zanimanje
Profesor prava, autor, akademik

Akademski rad
Institucije: Univerzitet Nortvestern, Univerzitet u Čikagu, Univerzitet Harvard, Univerzitet Kalifornije u Los Anđelesu

Rani život i obrazovanje
Karijera
Godine 1903. Paund postaje dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Nebraski. Izabran je za člana Američke akademije umetnosti i nauka 1911. godine. Te iste godine počinje da predaje na Harvardu, a 1916. postaje dekan Pravnog fakulteta i ostaje na toj funkciji do 1937. Napisao je dela: `Lažno tumačenje` (1907), `Osnove predavanja o jurisprudenciji` (1914), `Duh opšteg prava` (1921), `Pravo i moral` (1924) i `Krivična pravda u Americi` (1930).

Godine 1908. bio je deo uredničkog tima prvog američkog časopisa za uporedno pravo, Godišnji bilten Biroa za uporedno pravo Američke advokatske komore. Godine 1909. predavao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Čikagu. Iako se to danas retko spominje, Paund je bio i stručnjak za rimsko pravo. Predavao je tu oblast u Nebraski, na Nortvesternu i na Harvardu. Bio je toliko vešt u latinskom jeziku da je prevodio rimsko pravo na engleski za zbirku izvora koju je koristio na svojim časovima. Profesor Džozef Henri Bil rekao je da je Paund `doneo duh rimskog prava na Harvard`.

Paund je bio osnivač pokreta `sociološke jurisprudencije`, značajan kritičar presedana Vrhovnog suda SAD o `slobodi ugovaranja`, simbolizovanog slučajem Lochner protiv Njujorka (1905), i jedan od ranih vođa pokreta za američki pravni realizam, koji je zagovarao pragmatičnije i društveno orijentisano tumačenje prava, s fokusom na to kako pravni proces zaista funkcioniše, za razliku od tada dominantnog formalističkog pristupa. Po Paundu, ovi pravni pokreti su se zalagali za `prilagođavanje principa i doktrina stvarnim ljudskim uslovima, umesto da se oslanjaju na pretpostavljene prve principe`.

Dok je bio dekan, broj upisanih studenata se skoro udvostručio, ali su mu standardi bili toliko strogi da trećina studenata nije završila studije. Među njima su bili i mnogi kasniji politički lideri iz doba Nju Dila.

Godine 1929. predsednik Herbert Huver imenovao je Paunda kao jednog od jedanaest članova Vikershemove komisije za pitanja vezana za sprovođenje zakona, kriminal, policijsku brutalnost i prohibiciju.

Tokom prvog mandata predsednika Ruzvelta, Paund je u početku podržavao Nju Dil. Međutim, 1937. okrenuo se protiv Nju Dila i pokreta pravnog realizma nakon što je Ruzvelt predložio `pakovanje` federalnih sudova i premeštanje nezavisnih agencija u izvršnu vlast. Ostali faktori koji su doprineli tom `konzervativnom zaokretu` uključuju sukobe s liberalima na Harvardu, smrt njegove supruge i žestoku raspravu sa Karlom Ljuvelinom.

Iako je ranije javno podržavao upravo one reforme koje je Ruzvelt predlagao, verovalo se da se Paund priklonio konzervativizmu jer je želeo da povrati pažnju nakon što su njegove ideje bile odbačene od strane harvardskih kolega.

Godine 1937. podneo je ostavku na funkciju dekana i postao univerzitetski profesor. Ubrzo je postao jedan od glavnih kritičara pravnog realizma. Svoje ideje o reformi vlasti predstavio je kineskom lideru Čang Kaj Šeku. Godine 1934. dobio je počasnu diplomu Univerziteta u Berlinu, koju mu je uručio nemački ambasador u SAD. Paund je bio jedan od poznatih američkih pravnika koji su pokazivali simpatije prema Adolfu Hitleru.

Tokom 1940-ih godina, Paund je bio naklonjen ideji da zameni sudiju Džona Higinsa na Međunarodnom vojnom tribunalu za Daleki istok u Tokiju, iako do imenovanja nije došlo. Izabran je za člana Američkog filozofskog društva 1940. godine. Pridružio se Pravnom fakultetu UCLA 1949. godine, kada je škola osnovana, i ostao tamo do 1952.

Krivična pravda u Klivlendu
Godine 1922. Rosko Paund i Feliks Frankfurter sproveli su detaljnu kvantitativnu studiju izveštavanja o kriminalu u novinama Klivlenda tokom januara 1919. godine, mereći broj inča kolumni posvećenih toj temi. U prvoj polovini meseca ukupna količina prostora posvećena kriminalu iznosila je 925 inča, dok je u drugoj polovini porasla na 6642 inča. Ovo se desilo iako je broj prijavljenih zločina porastao samo sa 345 na 363.

Zaključili su da je navodni `talas kriminala` u gradu bio uglavnom izmišljen i podstaknut od strane medija, ali da je imao stvarne posledice po pravosudni sistem. Zbog uverenja da je grad pogođen kriminalnim haosom, javnost je zahtevala brzu reakciju policije i vlasti. Te institucije su, želeći da zadrže podršku javnosti, više brinule o tome da zadovolje narodni pritisak nego da se pridržavaju zakonskih procedura. Rezultat toga bile su česte sudske greške i preoštre kazne.

Doprinos jurisprudenciji
Rosko Paund je dao značajan doprinos pravnoj nauci kroz tradiciju sociološke jurisprudencije, koja je isticala važnost društvenih odnosa u razvoju prava i obrnuto. Njegova najpoznatija teorija je konceptualizacija prava kao društvenog inženjeringa. Prema Paundu, zakonodavac deluje kao društveni inženjer pokušavajući da reši društvene probleme koristeći pravo kao sredstvo.

Paund je tvrdio da zakone treba tumačiti analizom `interesa` koje oni štite. Ti interesi mogu biti individualni – kao zaštita života ili imovine pojedinca – ili širi društveni interesi.

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine (do 2 kg), može biti od 170-264 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 340-450 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 81068333
odlično stanje kao na slikama

ЈУРИСПРУДЕНЦИЈА 1-3
РОСКО ПАУНД
СЛУЖБЕНИ ЛИСТ СРЈ
ЦИД
Београд - Подгорица
2 О О О

П Л Е Ј А Д А

а) Правна систем - САД

.............................................................

1. књига
2. књига
3. књига

Ћирилица
Тврде корице
Шивен повез
Обележивач страница
Укупно око 1600 страница


Natan Rosko Paund (27. oktobar 1870 – 28. jun 1964) bio je američki pravni naučnik i edukator. Bio je dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Nebraski od 1903. do 1911. godine, a zatim dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Harvard od 1916. do 1936. godine. Bio je i član akademskog osoblja na Univerzitetu Nortvestern, Pravnom fakultetu Univerziteta u Čikagu i Pravnom fakultetu Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu tokom ranih godina te institucije, od 1949. do 1952. godine. Časopis The Journal of Legal Studies identifikovao je Paunda kao jednog od najcitiranijih pravnih naučnika 20. veka.

Rosko Paund

Paund oko 1916.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Harvard
Mandat: 1916–1936
Prethodnik: Ezra Ripli Tejer
Naslednik: Džejms M. Landis

Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Nebraski
Mandat: 1903–1911

Lični podaci
Rođen: Natan Rosko Paund, 27. oktobra 1870, Linkoln, Nebraska, SAD
Preminuo: 30. juna 1964 (u 93. godini), Kembridž, Masačusets, SAD

Obrazovanje
Univerzitet u Nebraski–Linkoln (BS, MS, PhD)
Univerzitet Harvard

Zanimanje
Profesor prava, autor, akademik

Akademski rad
Institucije: Univerzitet Nortvestern, Univerzitet u Čikagu, Univerzitet Harvard, Univerzitet Kalifornije u Los Anđelesu

Rani život i obrazovanje
Karijera
Godine 1903. Paund postaje dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Nebraski. Izabran je za člana Američke akademije umetnosti i nauka 1911. godine. Te iste godine počinje da predaje na Harvardu, a 1916. postaje dekan Pravnog fakulteta i ostaje na toj funkciji do 1937. Napisao je dela: `Lažno tumačenje` (1907), `Osnove predavanja o jurisprudenciji` (1914), `Duh opšteg prava` (1921), `Pravo i moral` (1924) i `Krivična pravda u Americi` (1930).

Godine 1908. bio je deo uredničkog tima prvog američkog časopisa za uporedno pravo, Godišnji bilten Biroa za uporedno pravo Američke advokatske komore. Godine 1909. predavao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Čikagu. Iako se to danas retko spominje, Paund je bio i stručnjak za rimsko pravo. Predavao je tu oblast u Nebraski, na Nortvesternu i na Harvardu. Bio je toliko vešt u latinskom jeziku da je prevodio rimsko pravo na engleski za zbirku izvora koju je koristio na svojim časovima. Profesor Džozef Henri Bil rekao je da je Paund `doneo duh rimskog prava na Harvard`.

Paund je bio osnivač pokreta `sociološke jurisprudencije`, značajan kritičar presedana Vrhovnog suda SAD o `slobodi ugovaranja`, simbolizovanog slučajem Lochner protiv Njujorka (1905), i jedan od ranih vođa pokreta za američki pravni realizam, koji je zagovarao pragmatičnije i društveno orijentisano tumačenje prava, s fokusom na to kako pravni proces zaista funkcioniše, za razliku od tada dominantnog formalističkog pristupa. Po Paundu, ovi pravni pokreti su se zalagali za `prilagođavanje principa i doktrina stvarnim ljudskim uslovima, umesto da se oslanjaju na pretpostavljene prve principe`.

Dok je bio dekan, broj upisanih studenata se skoro udvostručio, ali su mu standardi bili toliko strogi da trećina studenata nije završila studije. Među njima su bili i mnogi kasniji politički lideri iz doba Nju Dila.

Godine 1929. predsednik Herbert Huver imenovao je Paunda kao jednog od jedanaest članova Vikershemove komisije za pitanja vezana za sprovođenje zakona, kriminal, policijsku brutalnost i prohibiciju.

Tokom prvog mandata predsednika Ruzvelta, Paund je u početku podržavao Nju Dil. Međutim, 1937. okrenuo se protiv Nju Dila i pokreta pravnog realizma nakon što je Ruzvelt predložio `pakovanje` federalnih sudova i premeštanje nezavisnih agencija u izvršnu vlast. Ostali faktori koji su doprineli tom `konzervativnom zaokretu` uključuju sukobe s liberalima na Harvardu, smrt njegove supruge i žestoku raspravu sa Karlom Ljuvelinom.

Iako je ranije javno podržavao upravo one reforme koje je Ruzvelt predlagao, verovalo se da se Paund priklonio konzervativizmu jer je želeo da povrati pažnju nakon što su njegove ideje bile odbačene od strane harvardskih kolega.

Godine 1937. podneo je ostavku na funkciju dekana i postao univerzitetski profesor. Ubrzo je postao jedan od glavnih kritičara pravnog realizma. Svoje ideje o reformi vlasti predstavio je kineskom lideru Čang Kaj Šeku. Godine 1934. dobio je počasnu diplomu Univerziteta u Berlinu, koju mu je uručio nemački ambasador u SAD. Paund je bio jedan od poznatih američkih pravnika koji su pokazivali simpatije prema Adolfu Hitleru.

Tokom 1940-ih godina, Paund je bio naklonjen ideji da zameni sudiju Džona Higinsa na Međunarodnom vojnom tribunalu za Daleki istok u Tokiju, iako do imenovanja nije došlo. Izabran je za člana Američkog filozofskog društva 1940. godine. Pridružio se Pravnom fakultetu UCLA 1949. godine, kada je škola osnovana, i ostao tamo do 1952.

Krivična pravda u Klivlendu
Godine 1922. Rosko Paund i Feliks Frankfurter sproveli su detaljnu kvantitativnu studiju izveštavanja o kriminalu u novinama Klivlenda tokom januara 1919. godine, mereći broj inča kolumni posvećenih toj temi. U prvoj polovini meseca ukupna količina prostora posvećena kriminalu iznosila je 925 inča, dok je u drugoj polovini porasla na 6642 inča. Ovo se desilo iako je broj prijavljenih zločina porastao samo sa 345 na 363.

Zaključili su da je navodni `talas kriminala` u gradu bio uglavnom izmišljen i podstaknut od strane medija, ali da je imao stvarne posledice po pravosudni sistem. Zbog uverenja da je grad pogođen kriminalnim haosom, javnost je zahtevala brzu reakciju policije i vlasti. Te institucije su, želeći da zadrže podršku javnosti, više brinule o tome da zadovolje narodni pritisak nego da se pridržavaju zakonskih procedura. Rezultat toga bile su česte sudske greške i preoštre kazne.

Doprinos jurisprudenciji
Rosko Paund je dao značajan doprinos pravnoj nauci kroz tradiciju sociološke jurisprudencije, koja je isticala važnost društvenih odnosa u razvoju prava i obrnuto. Njegova najpoznatija teorija je konceptualizacija prava kao društvenog inženjeringa. Prema Paundu, zakonodavac deluje kao društveni inženjer pokušavajući da reši društvene probleme koristeći pravo kao sredstvo.

Paund je tvrdio da zakone treba tumačiti analizom `interesa` koje oni štite. Ti interesi mogu biti individualni – kao zaštita života ili imovine pojedinca – ili širi društveni interesi.

81068333 Rosko Paund JURISPRUDENCIJA 1-3

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.