Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Kolekcionarski primerak |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Originalnost: Original
Materijal: Posrebreno
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Detaljno stanje: Vrlo dobro
ARGENTOR, Wien - Posrebrena posuda za šećer (1902+)
Patina nije otklanjana.
Dimenzije
Visina: 11 cm
Dužina: 15,5 cm
Širina: 9,5 cm
Prečnik dna: 7,5 cm
Prečnik otvora: 9,5 cm
Težina: 220 g
Poklopac jeste originalan, ali ne naleže savršeno na otvor posude.
Žig na dnu:
ARGENTOR (polukružno, oko tri jednakostrana trougla)
I.G.
1863. godine Carl Adalbert Münchmeyer (Karl Adabert Munhmajer) i Ernst Rust (Ernst Rust) osnovali su kompaniju „C.A. Münchmeyer & Co.“ koja se bavila pozlatom i posrebrenjem metalnih predmeta galvanskim procesom. Fabrike su otvorene u Berlinu, kojom je upravljao C.A.Münchmeyer, u Beču, pod upravom Ernsta Rusta i Adolfa Wilhelma Hetzela (Adlof Vilhelm Hecl), i u Parizu.
Na osnovama ove kompanije 1902. godine u Beču je nastala kompanja „Argentor-Werke Rust & Hetzel“, kojim su upravljali Georg Ferdinand Rust i Adolf Wilhelm Hetzel.
„Argentor Werke“ je vremenom postao jedan od najznačajnijih proizvođača metalne robe bečke secesije. Proizvodio je ne samo srebrni pribor za jelo, činije, servise za čaj i kafu, već i kućnu opremu kao što su ramovi, satovi, električne lampe, vaze i držači za cveće. Posebno su bili cenjeni takozvani montažni predmeti, kombinacija Argentor-metala i stakla.
Kompanja je postala veoma uspešna i imala je u proizvodnji hiljade modela, koji su se izvozili širom sveta. Brošura kompanije iz 1912. godine opisuje oko 9.000 atikala. Među kupcima nisu bili samo viša buržoazija i aristokratija, već i carski dvor. Za svoje zasluge vlasnici Georg Ferdinand Rust i Adolf Wilhelm Hetzel dobili su titule dobavljača Autrougarske carske kuće.
Kompanija je uspela da preživi Prvi i Drugi svetski rat, ali je imala sve veće gubitke. Zatvorena je 1970. godine.
(123/31-I-kp/1539)