| Cena: | 
| Želi ovaj predmet: | 3 | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta  Lično preuzimanje  | 
                            
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)  Lično  | 
                            
| Grad: | 
                                    Novi Sad,  Novi Sad  | 
                            
                                                                                        Godina izdanja: 1986
                                                                                                                        ISBN: 86-349-0016-9
                                                                                                                        Autor: Domaći
                                                                                                                        Oblast: Gljivarstvo
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                
                        Autor - osoba	Focht, Ivan, 1927-1992 = Foht, Ivan, 1927-1992 
Naslov	Ključ za gljive : ilustrirani uvod u gljivarstvo / Ivan Focht 
Vrsta građe	knjiga 
Jezik	hrvatski 
Godina 	1986 
Izdavanje i proizvodnja	Zagreb : Naprijed, 1986 
Fizički opis	382 str., [96] str. s tablama fotograf. ; 21 cm 
Zbirka	Posebna izdanja / [Naprijed] 
Napomene	Kazala. 
Predmetne odrednice	Gljive 
 
Gljivarstvo i bavljenje gljivama stječu sve više poklonika u današnjem vremenu. Sve se više očituje potreba suvremenog načina života preopterećenog čoveka da svoje slobodno vreme provede u prirodi, pri čemu nije zanemarljiva ni okolnost spajanja ugodnog s korisnim – boravka na svežem vazduhu sa mogućnošću da se osveži jelovnik i eventualno uštedi na izdacima za hranu. Stoga je razumljiva i težnja sve većeg broja ljubitelja gljiva da prošire svoje znanje iz te oblasti. 
Tri su stadija u poznavanju gljiva: gljivarenje, gljivarstvo i gljivoznanstvo. Prvi stadij, gljivarenje, odnosi se na nabadanje i „pecanje“ nekolicine poznatih jestivih vrsta gljiva uz pitanje „Da li je ova gljiva jestiva?“. Drugi stadij, gljivarstvo, uključuje sposobnost samostalne determinacije vrsta uz pomoć opreme i literature, odgovarajući na pitanje „Koja je ovo gljiva?“. Treći stadij, gljivoznanstvo, predstavlja sistematsko proučavanje već poznatih ili nepoznatih vrsta sa ciljem otkrivanja njihove međusobne povezanosti i odgovora na fundamentalno pitanje „Šta je uopšte gljiva?“. 
Cijela koncepcija ove knjige oblikovana je sa namerom da odgovori na potrebe ljubitelja gljiva. Prvo, knjiga ima za cilj osamostaliti čitaoca do te mere da može samostalno odrediti o kojoj se gljivi radi ili zaključiti da određena gljiva nije zastupljena u dostupnoj literaturi. Drugo, sistematski su izloženi elementi neophodni za ispravan pristup gljivama, uz ključne alate i stručne termine koji olakšavaju proces identifikacije. Treće, knjiga predstavlja stotinu vrsta gljiva kroz dijagnoze, fotografije i crteže, pružajući temeljno i pouzdano poznavanje ovih vrsta. 
Osim toga, čak i ljubiteljima koji su fokusirani isključivo na jestive gljive, knjiga predočava osnovne činjenice iz gljivoznanstva, naglašavajući da put do sigurnog poznavanja gljiva nije najkraći. Takođe, pruža temelje za dalja istraživanja onima koji žele produbljivati svoje znanje o gljivama. Uvodni deo knjige posvećen je razlikovanju bitnih od nebitnih karakteristika gljiva i opisuje mogućnosti zamene sličnih vrsta, bilo bezazlene ili opasne. Posebna pažnja posvećena je opasnim rodovima kao što su Amanita, Lepiota, Phlegmacium, uz jasne upute za korišćenje ključeva za identifikaciju. 
Pružajući čitaocu sve ove resurse, knjiga ima za cilj da ne samo proširi znanje o gljivama, već i da razvije interes za njihovo sistematsko proučavanje. Na prvi dan smrčaka, 8. aprila 1985, autor je posvetio ovu knjigu svim ljubiteljima i istraživačima sveta gljiva. 
 
 
Sadržaj 
Predgovor	7 
OPĆI DIO	9 
UVOD	11 
Važnija metodologijska pitanja	11 
Mikotaksonomija i sistematika gljiva	15 
Pojam vrste i njezine varijacijske širine	17 
Što je bitno kod gljiva	18 
Praktične upute za skupljanje, proučavanje i određivanje gljiva 23 
Gdje i kada tražiti gljive	27 
Kako izbjeći trovanje pokvarenim no inače jestivim gljivama. Nor- 
mativi za kvalitetu jestivih gljiva	32 
Nekoliko općenitih savjeta	33 
Trovanje gljivama. Simptomi i liječenje	34 
Kemijske reakcije	37 
Mikroskopija gljiva	40 
Nomenklatura (nazivi gljiva i skraćenice uz njih)	43 
PRAKTIČNA PODJELA GLJIVA PREMA MAKROSKOPIJSKIM RAZLIKAMA (Ključevi i dijagnoze viših taksa)	46 
Značenje i upotreba ključeva	46 
OPĆI KLJUČ 0 – za klase, porodice i rodove	50 
KLJUČ A - za najveće i najznačajnije rodove Listićavki, Agaricales	55 
Porodica Vrganjevki – Boletaceae	61 
KLJUČ B – za naše Vrganjevke, Boletaceae	65 
Rod Smrčaka – Morchella	83 
KLJUČ C – za Smrčke, Morchella	85 
Rod Povojnjača – Amanita	93 
KLJUČ D – za naše vrste iz roda Povojnjača, Amanita 94 
Rod Krasnica – Russula	102 
KLJUČ E – za naše karakteristične Krasnice, Russulae 105 
Rod Šampinjona – Agaricus	121 
Porodica Krupnoliski – Hygrophoraceae	123 
Porodica Koprenjača – Cortinariaceae	124 
Rod Cjepača – lnocybe	126 
Rod Čehavski – Phollota	127 
Rod Plavulja – Hebeloma	128 
Porodica Šćitarki – Leplota ss. I.	129 
Porodica Kružolisnjača – Tricholomataceae	130 
Porodica Rudolisnjača – Rhodophyllaceae	132 
Porodica Prutnjača – Cantharellaceae	133 
Klasa Utrobnjača – Gasteromycetes	134 
Porodica Granača – Clavariaceae	135 
Klasa Mješinarki – Ascomycetes	137 
TUMAČ STRUČNIH MIKOLOGIJSKIH TERMINA	139 
POSEBNI DIO 
(Dijagnoze, fotografije i crteži posebno obrađenih vrsta gljiva)	161 
KAZALA	363 
Redoslijed dijagnoza i fotografija/crteža	365 
Kazalo naših naziva	368 
Kazalo znanstvenih naziva	374 
Literatura	380 
Predgovor 
 
Akademik dr Ivan Focht rođen je 1927. u Sarajevu, gdje završava realnu gimnaziju. Studira u Zagrebu: filozofiju kod prof. Pavla Vuk-Pavlovića i Vladimira Filipovića i botaniku kod prof. Valea Vouka; diplomira 1951. Iste godine postaje asistent; 1958. doktorira i postaje docent. 1962. habilitira i postaje redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje najprije predaje logiku s općom metodologijom, a potom estetiku. 1973. prekida s pedagoškom djelatnošću kako bi semogao posvetiti isključivo znanstvenim istraživanjima. S područja filozofije objavio je više od tri stotine eseja i kraćih rasprava te devet knjiga, od kojih „Uvod u estetiku“ 1985. doživljava treće izdanje. S područja mikologije kojom se intenzivno bavi od 1965, objavljuje u razdoblju od 1971–1985. veći broj što kraćih što opširnijih prikaza gljiva u periodici i zasebnim izdanjima. U izdanju beogradskom Nolita objavljuje 1980. popularno-znanstvenu ediciju „Gljive Jugoslavije“, u kojoj je prikazano 250 gljiva zajedničkih svim našim krajevima. Uža specijalizacija: Ascomycetes – Mješinarke i Mediteranske gljive. 
 
MG54 (NS)