Godina izdanja: 2017
ISBN: 978-86-7005-137-9
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

SLOBODAN P. SELINIĆ

SRBIJA I JEZIČKI SUKOB U JUGOSLAVIJI 1967.

Izdavač - Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd

Godina - 2017

474 strana

21 cm

Edicija - Biblioteka Studije i monografije

ISBN - 978-86-7005-137-9

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja



SADRŽAJ:
Predgovor

UVOD
Političko-pravni okvir jezičkog pitanja u Jugoslaviji posle 1945.
Nesporazumi posle Novosadskog dogovora: put ka `Deklaraciji`

DEO PRVI: ESKALACIJA SPOROVA OKO JEZIKA
JUGOSLAVIJA U VREME ESKALACIJE JEZIČKOG SPORA

SPOR OKO JEZIKA PRERASTA U PRVORAZREDNO POLITIČKO I NACIONALNO PITANJE MARTA 1967.
Dokumenta o jeziku: `Deklaracija` i `Predlog`
Odbacivanje `Deklaracije` u Skupštini
Potpisnici `Predloga za razmišljanje`
Živan Milisavac, Crnogorci i Dalmatinci

DEO DRUGI: ODBRANA PARTIJSKOG MONOPOLA POKRETANJE PARTIJSKOG MEHANIZMA
SKS i SKH na istom zadatku.
Prve reakcije savezne partije
Osude u Hrvatskoj
Sastanak Sekretarijata GK SKS Beograda, 22. mart 1967.
Sednica Gradskog komiteta SK Beograda, 24. mart 1967.

KAŽNJAVANJE POTPISNIKA `PREDLOGA` I `DEKLARACIJE`

DEO TREĆI: ODJECI JEZIČKOG SUKOBA
Skupština Udruženja književnih prevodilaca Srbije, 26. mart 1967.
`Ispovedaonica` (aktiv komunista pisaca, 31. mart 1967)
Plenum Udruženja književnika Srbije, 2. april 1967.
`Rat rečima` (jugoslovenski pogled na odjek jezičkog sukoba u inostranstvu)
Josip Broz i jezičko pitanje
Ko su `Jugosloveni` i šta je `jugoslovenstvo` u Jugoslaviji?
Štampa u službi osude `Deklaracije` i `Predloga`
`Deklaracija` i `Predlog` viđeni očima `običnih` ljudi
Spuštanje zavese na jezičko pitanje
Žigosani kao nacionalisti i šovinisti

Zaključak
Conclusion
Prilozi
Izvori i literatura
Registar ličnih imena


`Monografija je posvećena jezičkom sukobu u Jugoslaviji 1967. koji je dodatno rasplamsao međunacionalne, pre svega srpsko-hrvatske sporove. U centru pažnje su `Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika` 18 institucija nauke i kulture Hrvatske i odgovor grupe srpskih pisaca poznat kao `Predlog za razmišljanje`. Istraživano je kako su SK i intelektualci gledali na nacionalno pitanje u Jugoslaviji, odnos Srba i Hrvata i sudbinu srpskohrvatskog jezika. Opisan je proces kažnjavanja potpis- nika `Predloga za razmišljanje` u Srbiji i kakav je bio stav Josipa Broza prema jezičkom sukobu i nacionalnom pitanju.


Slobodan Selinić je otvaranjem ključnih pitanja (odnos prema federalizmu, konfederalizmu, nacionalizmu, liberalizmu, dogmatizmu), uspeo da predstavi i ulogu intelektualne elite u ovim sukobima, ali i lutanja Partije, te će ova knjiga biti nezaobilazna kao prilog Istoriji SKJ, ali i istorijama političkog, kulturnog i društvenog života socijalističke Jugoslavije. (Radina Vučetić)

Rukopis dr Slobodana Selinića u mnogome doprinosi rasvetljavanju jednog od značajnih momenata u istoriji socijalističke Jugoslavije, događaja koji je, po ko zna koji put, nagovestio buduću sudbinu Jugoslavije, države koja, kao unitarna, nije mogla da bude dugog veka. Autor analizira pojavu `Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika`, kao i posledice koje je ona izazvala na jugoslovenskom prostoru, prvenstveno u Srbiji, i to ne samo u njenom kulturnom, već i u političkom žiboty. (Momčilo Isić)

Nasuprot savremenom dominantnom hrvatskom naučnom diskursu koji govori da je borba za hrvatski jezik 1967. bila odbrana nacionalnog jezika i kulture od unitarizma, otpor `srbiziranju` države i `velikosrpskim ideolozima u redovima jugoslavenske Komunističke partije` koji su hteli da slome Hrvate kako bi stvorili `Veliku Srbiju`, kolega Selinić spor oko jezika posmatra bez ideološkog ili nacionalnog vrednovanja, držeći se osnovnih stavova iznetih u dokumentima i ocene njihovog značaja za društvene prilike i međunacionalne odnose u tadašnjoj Jugoslaviji. (Kosta Nikolić)`



Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.

Mira Alečković Ivo Andrić Dušan Anđelković Stjepan Babić Vladimir Bakarić Matija Bećković Petko Biočanin Stanko Bjelajac Braslav Borozan Mirko Bošnjak Miroslav Brant Brandt Josip Broz Tito Dalibor Brozović Kiro Hadži Vasilev Miroslav Vaupotić Endru Vahtel Jože Vilfan Slobodan Vujačić Rade Vujović Milan Vukos Radina Vučetić Aleksandar Vučo Zoran Gavrilović Grga Gamulin Zoran Gluščević Milorad Gončin Petar Guberina Oskar Davičo Stevan Doronjski Milojko Drulović Milovan Đilas Petar Đoković Slavoljub Đukić Miloš Žanko Branimir Živojinović Simeon Zatezalo Radoslav Zlatanović Ivan Ivanji Milka Ivić Dragoljub Ilić Alija Isaković Antonije Isaković Dubravko Jelčić Ljudevit Jonke Vjekoslav Kaleb Momo Kapor Vuk Karadžić Edvard Kardelj Dujo Katić Radoslav Katičić Ostoaj Kisić Snježana Kordić Gustav Krklec Miroslav Krleža Kruno Krstić Savka Dabčević Kučar Tomislav Ladan Žika Lazić Ivan Lalić Sveta Lukić Ivan Mažuranić Desanka Maksimović Svetislav Mandić Ljubiša Manojlović Jovan Marjanović Moma Marković Svetozar Marković Slobodan Marković Dejan Medaković Milan Metikoš Momčilo Milanokv Živan Milisavac Vukašin Mićunović Živorad Šilja Mihailović Borislav Mihajlović Mihiz Slavko Mihalić Zoran Mišić Tanasije Mladenović Miloš Moskovljević Rade Murić Marko Nikezić Jovan Nikolić Kosta Nikolić Rade Slobodan Novaković Roksanda Njeguš Mladen Oljača Milorad Pavić Vlatko Pavletić Borivoje Pavlović Latinka Perović Aleksandar Petrov Aleksandar Petrović Petar Petrović Njegoš Branko Pešić Radivoje Pešić Pero Pirker Milka Planinc Vasa Popović Jakša Ravlić Dušan Radović Dobrivoje Radosavljević Stevan Raičković Aleksandar Ranković Enver Redžić Mirko Ristić Srba Savić Ljubomir Simović Jovan Skerlić Petar Stambolić Mile Stanković Mihailo Stevanović Nikša Stipčević Slobodan Stojanović Živorad Stojković Ljubomir Tadić Mijalko Todorović Mira Trailović Miko Tripalo Franjo Tuđman Branko Ćopić Dobrica Ćosić Tin Ujević Božidar Finka Ivo Frangeš Mate Hraste Rudolf Horvat Jovan Hristić Branislav Crnčević Petar Džadžić Zuko Džumhur Petar Šegedin Branimir Šćepanović Stipe Šuvar Božidar Šujica