ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Godina izdanja: Ss
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Omot malo iskrzan sama knjiga u dobrom i urednom stanju!


Naprijed 1962 246 strana, 8 strana s tablama : ilustrovano


Herbert Grun
PROCES U JERUZALEMU
Herbert Grun, književni kritičar, dramski pisac i prevodilac, jedna od najaktivnijih ličnosti u slovenskom kulturnom životu posljednjih desetak godina (rođen u Ljubljani g. 1925, tragično poginuo u automobilskoj nesreći u Celju 20. XII 1961), bio je izvjestilac ljubljanskog dnevnika »Delo« na Eichmannovu procesu u Jeruzalemu. Međutim, njegova knjiga >Proces u Jeruzalemu« nije samo niz novinskih izvještaja, nije novinarska reportaža ili publicistički prikaz toka jednog procesa koji je uzbudio svijet i mjesecima punio stupce cjelokupne svjetske Štampe, Griin je u svojoj knjizi opisao čitavu tu sudsku proceduru kao dramatični eho onog Hitlerovog fašističkog pandemonijuma|^B vladavine što je štvorila ne samo nov pojam zločina, genocid, nego i nov tip zločinca, zločinca u bijelom ovratniku, birokrata, ubicu za pisaćim stolom. A jedan od tih nečovječnih ubojica birokrata bio je i Adolf Eichmann, čovjek koji je mime savjesti poslao u smrt šest milijuna nevinih ljudi, a na procesu na petnaest tačaka optužnice, na petnaest postavljenih pitanja osjeća li se krivim, odgovara činovnički i birokratski mirno: »U smislu optužnice ne osjećam se krivim.«

Ali Eichmann —kako to Griin na nekoliko mjesta izvrsno primjećuje --i nije bio prisutan na tom procesu. »Knjigovođa smrti« bio je samo statist koji više nema nikakve uloge i nema Što da kaže u svoju obranu. Sve kontroverze između branitelja i tužioca vodile su se oko pitanja nadležnosti, a ne oko pitanja krivnje — jer nju i nije trebalo dokazivati. Ali on je u svom »staklenom kavezu« ipak i nešto više nego samo statist — on nas podsjeća do kakvih se potpuno nevjerojatnih sablasnih strahota stupnjevao taj Hitlerov pakao u kome je Adolf Eichmann — kako to on sam hoće da prikaže — bio samo jedan kotačić, samo »sastavljač voznih redova« za one hiljade i hiljade transporta ljudi otpremljenih u plinske komore po desecima koncentracionih logora. Iako je ovo proces protiv Eichmanna, tu se ne radi o osobama (pa ni o Eichmannovoj), nego o sistemu, o političkom i historijskom fenomenu fašizma, o legaliziranom zločinu. Gledajući iz tog aspekta, Herbert Grlin nam je u svojoj potresnoj knjizi prikazao proces u Jeruzalemu u jednoj dimenziji koju šturi Jiovinski izvještaji ne mogu obuhvatiti, i zato nas ta knjiga ponovo uzbuđuje, i nakon toliko pročitanih izvještaja sa samog suđenja, i zaokuplja nas svojom humanošću evocirajući u nama u cjelini tu strašnu dramu onih stravičnih evropskih dana što su započeli »kristalnom noći« u Berlinu, tim prvim velikim pogromom Židova u Njemačkoj, a završili u onim travanjskim danima godine 1945, kad je Eichmann izdavao posljednje naredbe i — prema njegovim riječima — posljednje »vozne redove« za odlazak u plinske komore.


Herbert Grün, slovenski dramatičar, publicist, dramatičar i prevoditelj, * 29. studenog 1925., Ljubljana, † 20. prosinca 1961., Celje.

Herbert je djetinjstvo s obitelji proveo u Beču, no 1938. obitelj se vratila u Ljubljanu, gdje je pohađao klasičnu gimnaziju. Nakon Drugoga svjetskog rata upisao se na AGRFT, gdje je diplomirao dramaturgiju 1951. godine.

Tijekom studija bavio se novinarstvom, a od 1951. do 1953. bio je umjetnički ravnatelj i dramaturg Prešernova kazališta u Kranju.

Od 1953. do 1955. bio je dramaturg Dramskoga gledališča Gavella, a od 1955. do 1959. umjetnički ravnatelj i dramaturg Slovenskoga ljudskoga gledališča u Celju. Od 1959. do smrti bio je urednik kulture Naših razgleda.

U životu se okušao i kao dramaturg, a za kazalište je adaptirao nekoliko djela slovenskih i stranih pisaca, koje je i preveo s njemačkog i engleskog jezika.

Poginuo je u prometnoj nesreći.