| Cena: | 
| Želi ovaj predmet: | 5 | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | AKS  BEX City Express Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje  | 
                            
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)  PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično  | 
                            
| Grad: | 
                                    Beograd-Stari grad,  Beograd-Stari grad  | 
                            
                                                                                        Godina izdanja: 2012
                                                                                                                        ISBN: 978-86-6081-085-6 978-86-519-1273-6
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                                                        Autor: Strani
                                                                                
                        TOMAS MAN 
 
O NEMAČKOJ REPUBLICI - politički spisi i govori u Nemačkoj 
 
Pogovor - Hano Helbling 
 
Prevod - Aleksandra Kostić 
 
Izdavač - Albatros plus, Beograd; Službeni glasnik, Beograd  
 
Godina - 2012 
 
324 strana 
 
25 cm 
 
Edicija - Biblioteka Evropa 
 
ISBN - 978-86-6081-085-6 978-86-519-1273-6 
 
Povez - Tvrd 
 
Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja 
 
 
 
SADRŽAJ: 
Misli u ratu  
Lepe vesti s fronta 
Fridrih i velika koalicija - skica za `Dan i čas`  
Redakciji lista Svenska Dagbladet, Stokholm 
Misli o ratu  
Karlajlov Fridrih 
[Redakciji Frankfurter Zeitung] 
Svetski mir? 
[Šta vi mislite o našem bavarskom državnom pozorištu?]  
O Nemačkoj republici - predgovor  
O Nemačkoj republici - Gerhartu Hauptmanu za šezdeseti rođendan  
Pismo grofu Hermanu Kajzerlingu (Hermann Keyserling) 
Problem nemačko-francuskih odnosa  
`Autonomna` rajnska oblast po receptu gospodina Baresa 
[Duh i suština Nemačke republike] [u pomen Valteru Ratenauu (Walther Rathenau)] 
Evropa kao zajednička sudbina 
[Odlomak iz govora održanog 18 avgusta 1924 godine u Štralzundu] 
[Odgovor na anketu časopisa Politiken, Kopenhagen]  
[Citat za Dan ustava) 
[Povodom smrti Fridriha Eberta] 
Nemačka i demokratija - nužnost sporazuma sa zapadom 
[Duhovne tendencije u Nemačkoj danas] 
[Protiv prljavštine i šunda] 
Govor povodom otvaranja `Minhenskog društva 1926`  
Kosmopolitizam  
Smrtna kazna  
[`Svet je u najgorem mogućem stanju`] 
Pismo Ernstu Toleru (Ernst Toller)  
[O evropskom humanizmu] - [fragment]  
Pismo braniocu Ludviga Hatvanjija (Ludwig Hatvany)  
Novogodišnja želja čovečanstvu 
Kultura i socijalizam 
Jedno objašnjenje  
[Odgovor Arturu Hibšeru] 
[Sukob u Minhenu]  
Piloti, Kosman, ja  
Pismo doktoru Zajpelu (Seipel) 
Drveće u bašti - Govor za Pan-Evropu 
Nemačko obraćanje - apel na razum 
Ponovno rođenje pristojnosti 
[Povodom presude Lajpciškog suda Karlu Fon Osijeckom (Carl Von Ossietzky) u procesu protiv Weltbühne]  
[Govor radnicima u Beču] 
[Zašto sam prihvatio socijalizam] 
Šta moramo zahtevati 
[Pax mundi] 
[Protiv berlinskog Nachtausgabe) 
HANO HELBLING - pogovor 
Bibliografski podaci  
Indeks imena 
 
 
`Jedan od  najvećih pisaca nemačke i svetske književnosti dvadesetog veka Tomas Man, autor znamenitih romana kao što su: Budenbrokovi, Čarobni breg, Doktor Faustus i dr., objavio je izuzetan publicistički spis „O Nemačkoj republici“ u kome su sabrani njegovi govori i članci u kojima Tomas Man sa osobenom analitičkom pažnjom uzornog mislioca razmatra egzistencijalne teme i probleme nemačkog naroda u prvoj polovini prošloga veka. 
 
Svojom javnom delatnošću tokom Prvog svetskog rata (1914 – 1918), veliki pisac otvoreno ustaje protiv demokratsko-pacifističkih tendencija koje su dobrim delom bile prisutne u zapadnom javnom mnenju toga vremena, zalažući se pritom za konzervativno-militaristički koncept nacionalne ideologije. 
 
Posle Drugog svetskog rata, nakon tragičnog iskustva nacističke Nemačke, Tomas Man postaje privržen ideji  lišavanja političke subjektivnost vlastite domovine, njenog uklanjanja sa svetske političke scene. Bio je to čin moralne odgovornosti velikog pisca nad kojim je, po svemu sudeći lebdela misao Johana Volfganga Getea kada je genije iz Vajmara jednom prilikom zapisao:“Često mi se događalo da osetim gorki bol pri pomisli na nemački narod koji je tako vredan poštovanja u pojedinačnom i tako jadan u celini“.` 
 
 
 
Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. 
 
Thomas Mann Von Deutscher Republik Avgust Moris Bares Maurice Barres Ernst Bertram Otto Fon Bismark Oto Bizmark Ida Boj Ed Boy Hajnrih Fon Bril Hinrich Von Bruhl Rihard Demel Richard Dehmel Fjodor Dostojevski Fridrih Ebert Friedrich Feliks Fehenbah Felix Fechenbach Fridrih Veliki Štefan George Johan Gotlib Gete Gottlieb Goethe Ludvig Hatvanji Garhart Hauptmann Hauptman Frdirh Helderlin Holderlin Rudolf Ibel Henrik Ibsen Ibzen Immanuel Kant Imanuel Vencel Anton Kaunic Wenzel Kaunitz Žorž Klemanso Georges Clemenceau Pol Klodel Paul Claudel Ernst Robert Kurcijus Curtius Luj XV Marija Terezija Pjer Mij Pierre Mille Benito Musolini Mussolini Fridrih Niče Friedrich Nietzsche Novalis Hardenberg Rejmon Poenkare Raimond Poincare Marsel Prust Marcel Proust Arman Žan Di Plesi De Rišelje Armand Jean Du Plessis Richelieu Sokrat Šiler Schiller Artur Šopenhauer Arthur Schopenhauer Osvald Špengler Oswald Spengler Gustav Štrezeman Stresemann Lav Tolstoj Leo Tolstoy Rihard Vagner Richard Wagner Volt Vitmen Walt Whitman Fransoa Mari Arue Volter Francois Marie Arouet Voltaire Hajnrih Fon Zekendorf Heinrich Seckendorf Andre Žid Gide