Cena: |
Želi ovaj predmet: | 4 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Organizovani transport: 133 din |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
Grad: |
Beograd-Rakovica, Beograd-Rakovica |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2019
Jezik: Srpski
Autor: Strani
GRADAC, časopis za književnost, umetnost i kulturu, dvobroj 211-212, godina izdanja 2019, izdavač: Dom kulture Čačak i Umetničko društvo Gradac. Urednik Branko Kukić. Dizajn Mile Grozdanić. Meki povez, format 24 x 18,5 cm, ćirilica, 201 strana. Tema broja: Odgovornost intelektualaca.
Ovaj tematski dvobroj je priredio Miroslav Budimir, koji je zajedno sa Aleksom Golijaninom i prevodilac svih tekstova.
Za kompletan sadržaj pogledajte fotografije u prilogu.
O sadržaju ovog dvobroja: `Ko su intelektualci? Kome ili čemu su oni odgovorni? Šta je svrha obrazovanja? Koji tip čoveka se želi i odgaja? Odgovore na ta pitanja u ovoj svesci Gradca dali su osmorica javnih intelektualaca koji su svojim delima i onim što jesu svedočili o svojoj odgovornosti....O tome, o tom pristojnom životu, i o izuzetnim prilikama u kojima se preispituju i pojam i zadatak intelektualaca možemo čitati u najnovijem dvobroju časopisa za književnost, umetnost i kulturu Gradac – Odgovornost intelektualaca. Ostavljajući po strani ljudsku svest, priređivač uočava najvažniji aspekt ovog pitanja, a to je obrazovanje.
Školski sistem u državnim školama, koji jedno društvo promoviše, vrlo je manipulativan, pa se u tekstovima koji su uvršćeni u dvobroj Gradca na njemu prilično insistira jer njihovi autori pokušavaju da objasne šta je svrha obrazovanja. Ili, kako u uvodu priređivač pita: Koji tip čoveka se želi i odgaja.
Istorijski kontekst gove teme ograničen je na period od Velikog do Drugog svetskog rata i do današnjeg imperijalnog statusa kvo sa dominantnim svetskim političkim, ekonomskim i kulturnim uticajem Amerike. Njeno delovanje u savremenom svetu je više nego složeno i dobrim delom pod velikim znakom pitanja kad je reč o iskonskom pravu svakog pojedinca na slobodu, političku, društvenu i ekonomsku. Toliko uticajna država je najviše i podvrgnuta ispitivanju zbog tih sloboda, a pitanje odgovornosti intelektualaca se sa pravom postavlja upravo u njoj, na šta je uglavnom fokusiran temat časopisa.
Budući da se priređivač usredsređuje na zacrtane vremenske, a najviše na geografske okvire, izbor ličnosti koje su svojim stavovima predstavljene nužno je sužen. Štaviše, od sedamnaest priloga u časopisu, čak u devet figurira Noam Čomski, bilo da je reč o njegovim tekstovima, javnim govorima ili intervjuima (Majkla Alberta i Roberta Borofskog).
Ostale priloge potpisuju Erih From, Džordž Orvel, Dvajt Mekdonald, Rasel Džekobi (dva), Edvard Said, Betrand Rasel i Oldus Haksli. Iz ovakvog se izbora, pored već svetski poznatih stavova Čomskog, zapravo izdvajaju podsećanja na Fromovo tumačenje intelektualaca kao proroka, kao stvaralaca ideja kojima se drugi koriste (sveštenici), a zatim na razmišljanja o obrazovanju Bertranda Rasela i Oldusa Hakslija.` (izvor:`Danas`)
Časopis nije korišćen, samo je prelistan i stajao nakon kupovine, potpuno je dakle nov!