ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2009.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Radio Slobodna Evropa, Prag/ Čigoja štampa, 2009.
603 strane, udžbenički format.

Odlično očuvana.


U knjizi „Hladni mir - Kavkaz i Kosovo“ autor, Dragan Štavljanin, analizira uzroke i posljedice rata u Gruziji 2008. godine i refleksije tog sukoba na globalnom planu.

Takođe je analiziran odnos Rusije i Zapada, sa osvrtom na bitnije događaje koji su mijenjali sliku međunarodnih odnosa u svijetu uvodeći tezu da je u globalnoj politici na snazi „hladni mir“ jer današnja politika ima suptilnije metode od hladnoratovskih. Sve su to teme koje i ljudima na ovim prostorima mogu pobliže objasniti neke događaje na Balkanu u posljednjih 20 godina.

Na prostoru bivše Jugoslavije svi smo bolovali od neke vrste egocentrizma i nismo znali šta se dešava na Kavkazu, kaže Neven Kazazović, vojni i politički analitičar, i dodaje kako je knjiga „Hladni mir - Kavkaz i Kosovo“ Dragana Štavljanina, novinara radija Slobodna Evropa, izazov u kojem otkrivamo šta smo propustili i koje se paralele mogu povući ne samo sa Kosovom nego i BiH:

„Ono što se tamo događa jako je važno i za nas. I moram da kažem da kad sam čitao ovu knjigu maltene na svakoj stranici ja sam pred očima imao BiH. Jer od ponašanja velikih sila, od američkog ponašanja kad je Gruzija u pitanju ili kad je u pitanju Azerbejdžan ili kad je u pitanju Jermenija itd., od ruskog ponašanja koje je motivisano vrlo slojevitim politikama, do ponašanja EU, odnosno nekih evropskih zemalja – sve to može na neki način bude uputstvo za upotrebu za nas, pa da dobro zamislimo gdje smo, šta smo i na koji način se ovo kod nas odigrava.“

ETNIČKI KAZANI

Kroz knjigu „Hladni mir – Kavkaz i Kosovo“ postoji krovna nit, a to su rusko-američki odnosi, ističe profesor Fakulteta političkih nauka Nerzuk Ćurak:

„To je očito iz razloga što i sam autor na neki način pripada onoj školi mišljenja koja smatra da su, nažalost, male nacije, male zajednice tek sekundarni rukavac historije, a da tu primarnu svjetsku povijest ipak određuju veliki igrači koji se ponašaju u skladu sa poznatim stihovima američkog pjesnika Roberta Browninga: Čemu nebesa, ako ne možemo prevazići svoj obuhvat?“
Nenad Pejić, pomoćnik direktora RSE, ističe kako se Kavkaz, kao nulta tačka današnjeg svijeta ili etnički kazan koji može da proključa svakog trena, može dovesti u kontekst bh. etničkog kazana:

„BiH sve više liči na zamrznuti konflikt nego na riješen slučaj - i to je i zbog toga što se unutra nema snage niti volje, a, bogami, ni izvana nema snage niti volje da se na tu temu nešto ozbiljnije uradi.“

Svijet je danas u stanju hladnog mira odnosno postmodernog rata, vođenog drugim sredstvima. To znači izostanak saglasnosti o ključnim principima na kojima svijet treba da funkcioniše, što probleme samo gomila i njihovo rješenje odlaže zamrzavanjem ili izazivanjem novih kriza, poput globalne ekonomske, navodi autor Dragan Štavljanin i dodaje:

„Ova ekonomska kriza je na neki način aktuelizovala i pitanje koncepta demokratije jer Rusija, osim što je dovodila u pitanje dominaciju Zapada, pokušala je da ponudi i alternativni model tzv. suverene demokratije. Istovremeno nakon kraha komunizma svedoci smo tog neoliberalnog koncepta koji podrazumeva apsolutizaciju slobodnog tržišta. Dakle, došlo je do ekonomske krize i sada smo u procesima preispitivanja da li je u pitanju samo ekonomska kriza ili kriza sistema. Liberalna demokratija, povrh svega, je pokazala da je jedini, kako to kaže Fukuyama, održivi društveni model kroz istoriju.“

Knjiga „Hladni mir – Kavkaz i Kosovo“ stoga može poslužiti kao štivo koje nam objašnjava gdje je ovaj region u svjetskoj politici i kako će se dalje odvijati međunarodni geopolitički i geostrateški odnosi.