| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1996
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
BORISAV JOVIĆ
POSLEDNJI DANI SFRJ
Izdavač - Politika, Beograd
Godina - 1996
488 strana
24 cm
Povez - Tvrd
Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja
SADRŽAJ:
Uvodna napomena
Predsedništvo SFRJ i njegovi članovi
Srbija i Slovenija
Kosovo i problemi sa Šiptarima, proslava 600-godišnjice Kosovske bitke
Slobodan Milošević o Titovom nepoverenju prema Srbima
Inicijativa za promenu Ustava SFRJ
Rasprave o događajima u Kninu
Pitanje novog Ustava Slovenije
Rasprave o aboliciji Azema Vlasija i drugih šiptarskih političara
Vojska i ustavne promene
Držanje Slovenije prema Srbima
Strani faktor i Jugoslavija
Otcepljenje Saveza komunista Slovenije od SK Jugoslavije
Delovanje nacionalističkih stranaka
Ocene Generalštaba o situaciji u Jugoslaviji
SAD i nemiri na Kosovu
Pluralizam i bezbednost zemlje
Jugoslavija pred građanskim ratom
Stavovi SAD prema političkim strankama
Ocena JNA o namerama SAD prema Jugoslaviji
Fatalna neodlučnost u donošenju odluka
Moj dolazak na čelo Predsedništva Jugoslavije
Osnivanje Socijalističke partije Srbije
Razgovor sa ambasadorom SAD
Ideja o izbacivanju` Slovenije i Hrvatske iz Jugoslavije
Politika HDZ prema JNA
Razgovor sa Kučanom i ponašanje Ante Markovića
`Pobuna` Srba u Hrvatskoj
SAD za očuvanje Jugoslavije
Razgovor sa senatorom Robertom Dolom
Dobrica Ćosić o Josipu Brozu Titu, o sudbini Jugoslavije
i srpskom rukovodstvu
Pokušaj razjedinjavanja rukovodstva Srbije
Susret sa predsednikom SAD Džordžom Bušom
Slovenačke i hrvatske separatističke inicijative
Vuk Drašković i SAD
Jačanje ustavno-pravnog i političkog haosa
Evropska zajednica i Jugoslavija
Procena CIA o raspadu Jugoslavije
Razgovor sa predsednikom Francuske Miteranom, predsednikom SSSR
Gorbačovom i kancelarom Nemačke Kolom
Držanje SAD, Nemačke i Mađarske prema zbivanjima u Jugoslaviji
Taktika Zapada u očima Generalštaba JNA
Formiranje paravojnih jedinica i ilegalan uvoz oružja
Promemorija vlade SAD o Jugoslaviji i Kosovu
Pretnje Stipe Mesića i molbe Srba iz Hrvatske da ih Srbija zaštiti
Vojni vrh smatra da se kriza ne može rešiti bez najave i upotrebe sile
O situaciji u Bosni i Hercegovini
Planovi vojske za obaranje vlasti u Sloveniji i Hrvatskoj i za izlaz iz krize
Demonstracije opozicije i upotreba vojske Politika SAD uperena protiv akcija JNA
Prelomni dani - sednica Vrhovne komande oružanih snaga
Moja ostavka na funkciju predsednika Predsedništva SFRJ
Konfuzija i kolebanje u vojnom vrhu
Ocene NATO pakta o situaciji u Jugoslaviji
Vojska traži mir u zemlji i preti da će „poskidati` one koji su
zavadili narode
Natezanja oko izbora Mesića za predsednika i kriza rukovođenja
Pritisak Evropske zajednice da se izabere Mesić
Preventivna samoodbrana od separatizma
NATO određuje Jugoslaviju-za svoj `test slučaj` na kome će potvrđivati svoju novu strategiju
Izbor Stipe Mesića za predsednika Predsedništva SFRJ
Kategorični zahtevi vojsci
Pritisak Evropske zajednice
SSSR nam ne može pomoći
Dogovor Mesića i Vuka Draškovića
Velike sile ocenjuju krizu u Jugoslaviji
Novi predlozi vojske i mišljenje političara
Evropa staje na stranu razbijača Jugoslavije
Razmimoilaženje vojske i politike i pokušaji usaglašavanja
Četvoročlano Predsedništvo
SAD distancirana od jugoslovenske krize
NATO još nije spreman za intervenciju u Jugoslaviji
Crna Gora i razbijanje Jugoslavije
Ideja i predlog da se pozovu snage UN u Jugoslaviju
Apel Kini da spreči embargo na uvoz nafte
Reagovanje nesvrstanih zemalja
Pred priznavanje Slovenije i Hrvatske Vojna taktika prema Bosni i Hercegovini
Razgovor sa Iglbergerom Potpuni razlaz u gledanjima
Vensov plan i Republika Srpska Krajina
Mirovna operacija UN Osposobljavanje organa RS Krajine
Butros Gali o kontinuitetu Jugoslavije
Ostavka načelnika Generalštaba JNA
Konfuzija u pokretu nesvrstanih i razjašnjavanje jugoslovenske situacije
Pitanje Prevlake i povlačenje JNA sa dubrovačkog područja
Milan Panić i Dobrica Ćosić za bezuslovno uklanjanje s vlasti Slobodana Miloševića
Registar imena
`Borisav Jović (Nikšić, kod Batočine, 19. oktobar 1928 — Beograd, 13. septembar 2021) bio je srpski i jugoslovenski političar i pisac, koji je bio predsednik Predsedništva SFRJ u periodu 1990—1991.
Studirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, diplomirao 1952. a doktorirao 1965. godine. Tokom karijere bio je na različitim visokim državnim funkcijama, uglavnom iz oblasti društveno-ekonomskog razvoja. Bio je ambasador SFRJ u Italiji u periodu od 1975. do 1979. Godine 1983. je izabran za potpredsednika Skupštine Srbije.Od 1988 do 1989 je bio Predsednik Skupštine SR Srbije.
Dana 28. marta 1989. godine izabran je za predstavnika Srbije u Predsedništvu SFRJ. Bio je potpredsednik Predsedništva SFRJ od 15. maja 1989. do 15. maja 1990. a potom predsednik Predsedništva SFRJ od 15. maja 1990. do 15. maja 1991. Uveče 15. marta 1991. podneo je ostavku nakon što Predsedništvo SFRJ na sednici od 12. do 15. marta 1991. kao Vrhovna komanda Oružanih snaga SFRJ nije odobrilo predlog Štaba Vrhovne komande Oružanih snaga o uvođenju vanrednog stanja u zemlji, ali Narodna skupština Srbije nije prihvatila njegovu ostavku.
Bio je predsednik Socijalističke partije Srbije od 24. maja 1991. do 24. oktobra 1992, što je prethodno bio Slobodan Milošević koji je formalno otišao s te funkcije (ali je nezvanično zadržao presudni uticaj u njoj) jer po Ustavu nije mogao istovremeno da bude predsednik SPS-a i predsednik Srbije. Kada se Milošević zvanično vratio na čelo stranke, Borisav je postao potpredsednik SPS-a i ostao na toj funkciji do kraja novembra 1995.
Prema Borislavu Joviću, sintagma velikosrpski nacionalizam osmišljena je u drugoj Jugoslaviji i uvrštena u zvanična dokumenta partije i države kao stanovište koje treba iskoreniti. Optužbe za velikosrpski nacionalizam koristile su se kao sredstvo suzbijanja srpskih interesa i legitimnih pitanja unutar zajedničke države te odbijanja razgovara o pravima pripadnika srpskog naroda gde je činio manjinu. Pored pritiska borbe protiv velikosrpskog nacionalizma koja je čvrsto sprovođen u okviru partije i njene visoke discipline, SR Srbija je stvorena sastavljena od dve autonomne pokrajine sa širokim opsegom prava koja su ih neretko dovodila u sukobljavanje sa Beogradom. Akademici naučnici, profesori, direktori preduzeća i drugi pripadnici elita koji su zastupali interese Srbije, bili su smenjivani i marginalizovani. Prema konceptu komunističke vlasti, Srbi iz Srbije trebali su da budu prvi među borcima protiv velikosrpskog nacionalizma. Ista sintagma se koristila tokom ratova devedesetih, u periodu tranzicije kao i na suđenjima u okviru Haškog tribunala.
Jović smatra da će se propagandna sintagma o velikosrpskom nacionalizmu koristiti sve dok i poslednji Srbin ne bude proteran u maticu Srbiju.
Kao blizak saradnik Slobodana Miloševića, Borislav Jović je pisao o njegovom stilu vladanja. Prema Joviću, on je vladao autokratski, kršeći sve procedure i statute, na državnom kao i partijskom nivou. Njegov apsolutizam je često delovao kao oštriji u odnosu na apsolutizam za vreme vlasti Tita. Milošević nije podnosio kritiku svog mišljenja ili različito mišljenje izraženo u javnosti i bio je izrazito sujetan. Nepokorne saradnike je smenjivao ili ih primoravao da podnesu ostavke. On je želeo da prihvati Vens-Ovenov plan, što su Srbi iz Bosne i Hercegovini odbili, što ga je razgnevilo.
Direktno i neprestano je uticao na medije, pošto je verovao da se za narod ono što nije prikazano u medijima nije ni dogodilo. Jović navodi da je zbog odbijanja da sasluša i pošto nije imao oko sebe ozbiljne analitičare i savetnike, već poslušnike, Milošević pravio niz grešaka i pogrešnih procena u nacionalnoj i državnoj politici.
Odabrana dela:
Jović, Borisav (1988). Akcija za promene. Beograd: Ekonomika.
Jović, Borisav (1989). Datum za istoriju: 28. mart 1989. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod.
Jović, Borisav (1992). Komadanje Jugoslavije. Beograd: Politika.
Jović, Borisav (1995). Poslednji dani SFRJ: Izvodi iz dnevnika (1 izd.). Beograd: Politika.
Jović, Borisav (1996) [1995]. Poslednji dani SFRJ (2 izd.). Beograd: Autorsko izdanje.
Jović, Borisav (2001). Knjiga o Miloševiću. Beograd: Nikola Pašić.
Jović, Borisav (2009). Od Gazimestana do Haga: Vreme Slobodana Miloševića. Beograd: Metaphysica.
Jović, Borisav (2010). Politički lavirint devedesetih: Intervju britanskoj televiziji BBC. Beograd: Službeni glasnik.
Jović, Borisav (2014). Zašto bih ćutao. Beograd: Novosti.
Jović, Borisav (2016). Kako su Srbi izgubili vek: Tragična sudbina Srba u zajedničkoj državi. Beograd: Službeni glasnik.`
Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.
Alija Atlas Blagoje Adžić Milan Babić Igor Bavčar Sejdo Bajramović Aleksandar Bakočević Džejsm Bejker Radmilo Bogdanović Bogić Bogićević Stane Brovet Josip Broz Tito Van Den Bruk Momir Bulatović Nenad Bućin Džordž Buš Sajrus Vens Azem Vlasi Butro Butros Gali Hans Ditrih Genšer Slobodan Ajga Gligorijević Kiro Gligorov Mihail Gorbačov Petar Gračanin Marak Gulding Žak Delor Vuk Drašković Janez Drnovšek Jusuf Zejnulahu Dragutin Zelenović Voren Zimerman Lorens Iglberger Alija Izetbegović Dimitrij Jazov Janez Janša Pavle Jevremović Veljko Kadijević Radovan Karadžić Lord Karington Helmut Kol Branko Kostić Jugoslav Kostić Milan Kučan Ivo Latin Peng Li Budimir Lončar Milivoje Maksić Ante Marković Stjepan Mesić Slobodan Milošević Fransoa Miteran Aleksandar Mitrović Lazar Mojsov Rahman Morina Dževad Mujezinović Zdravko Mustać Satiš Nambijar Marko Negovanović Milan Pančevski Žak Pos Stanko Radmilović Ivica Račan Ibrahim Rugova Žak Santer Riza Sapundžija Janko Smole Zoran Sokolović Janez Stanovnik Aton Stari Suharto Sedrik Tornberi Bogdan Trifunović Franjo Tuđman Vasil Tupurkovski Dobrica Ćosić Eduard Ševardnadze Martin Špegelj Stipe Šuvar