| Cena: |
| Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 2010
ISBN: 978-86-88147-01-9
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Posveta na predlistu, predgovor i uvod podvlačeni, ostatak knjige u urednom stanju.
Autor - osoba Herrmann, Edward S., 1925-2017. = Herman, Edvard S., 1925-2017.
Peterson, David, 1943- = Piterson, Dejvid, 1943-
Naslov Politika genocida : [srpsko izdanje posvećeno izdajnicima Srbije] / Edvard S. Herman i Dejvid Piterson ; [prevod sa engleskog Mirabo]
Jedinstveni naslov ǂThe ǂPolitics of Genocid. scc
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 2010
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Vesna info, 2010 (Beograd : Bogdanović)
Fizički opis 158 str. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Chomsky, Noam, 1928- (autor dodatnog teksta)
Čomski, Noam, 1928- (autor dodatnog teksta)
(broš.)
Napomene Prevod dela: The Politics of Genocid / by Edward S. Herman and David Peterson
Tiraž 1.000
Str. 7-12: Predgovor / Noam Čomski
Napomene: str. 113-150
Registar.
Predmetne odrednice Genocid -- 20-21v
„U ovom briljantnom ekspozeu o smrtonosnoj industriji laži velikih sila, Edvard Herman i Dejvid Piterson brane pravo svih nas na verodostojno istorijsko sećanje“. – DŽON PILDŽER, novinar i filmski stvaralac
„Zašto se poslednjih godina toliko mnogo govori o genocidu kao najvećoj pretnji? Možda zato što, iako krajnje redak, on predstavlja smišljeno zlo, a u poređenju sa njim mnogo češći masakri koje čini „naša“ strana – blede i postaju samo nevina posrnuća. Herman i Piterson opisuju dvostruke standarde koji se koriste da se napravi razlika između zlog genocida i pokolja koje Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici smatraju pukom kolateralnom štetom.“ – DAJANA DŽONSTON, autor dela Suludi krstaši: Jugoslavija, NATO i obmane Zapada
„Jezgrovito i veličanstveno, ova knjiga razotkriva unutrašnji svet medija i razobličava najsvetije zamisli pokazujući nam intelektualnu i moralnu iskvarenost vašingtonskih političkih struktura. Hermanovi i Pitersonovi čitaoci poželeće političku kulturu jedinstvenih standarda ljudskih prava umesto selektivne upotrebe reči masakr i genocid“. – NORMAN SOLOMON, autor knjige Skraćeni kurs rata: kako nas predsednici i elita spinuju do smrti
SADRŽAJ
Predgovor Noam Čomski 7
Uvod 13
KONSTRUKTIVNI GENOCIDI 29
1. Sankcije u Iraku – uništavanje režima 29
2. Invazija i okupacija Iraka 33
ZLIKOVAČKI GENOCIDI 39
1. Darfurski ratovi i ubijanja 39
2. Bosna i Hercegovina 45
3. Kosovo 48
4. Ruanda i Demokratska Republika Kongo 51
NEKA BENIGNA KRVOPROLIĆA 69
1. Izrael: Sabra i Šatila 69
2. Izrael: Invazija Gaze, decembar 2008 – januar 2009. godine 73
3. Hrvatska operacija Oluja 81
4. Dašt-e-Lejli (Avganistan) 83
5. Turski Kurdi i irački Kurdi 86
6. Indonezija i Istočni Timor – Likisa 88
7. Salvador i Gvatemala 91
MITSKA KRVOPROLIĆA 95
Račak 95
Zaključne napomene 103
Napomene 113
Indeks 151
„Politika genocida“ Edvarda S. Hermana i Dejvida Pitersona predstavlja polemičku studiju o načinu na koji se pojam genocida koristi u savremenoj međunarodnoj politici, medijima i javnom diskursu. Autori polaze od teze da se kvalifikacija nekog masovnog zločina kao genocida ne primenjuje dosledno, već da često zavisi od političkih interesa velikih sila, naročito Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika.
U knjizi se porede različiti slučajevi masovnog stradanja i ratnih zločina – Irak, Darfur, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Ruanda i drugi – sa ciljem da se pokaže kako su neke žrtve u političkom i medijskom diskursu predstavljene kao „vredne“ velike pažnje, dok se druge marginalizuju ili gotovo potpuno zanemaruju. Ovaj pristup nastavlja Hermanova ranija istraživanja propagande i medija, naročito model razvijen sa Noamom Čomskim u knjizi „Proizvodnja saglasnosti“.
Autori posebnu pažnju posvećuju ulozi zapadnih medija, vlada, nevladinih organizacija i akademskih krugova u oblikovanju slike o pojedinim sukobima. Po njihovom tumačenju, termin „genocid“ može postati sredstvo političke legitimacije intervencija, sankcija i spoljnopolitičkih ciljeva.
Knjiga je izazvala veoma oštre polemike. Pojedini autori su pohvalili njenu kritiku selektivnog odnosa prema masovnim zločinima, dok su je drugi optužili za istorijski revizionizam i umanjivanje utvrđenih razmera genocida, posebno u slučaju Ruande i Bosne i Hercegovine. Zbog toga je „Politiku genocida“ najprimerenije čitati kao izrazito polemičko i kontroverzno delo o politici predstavljanja masovnih zločina, a ne kao neutralan istorijski pregled genocida.
Originalno izdanje The Politics of Genocide objavljeno je 2010. godine, a predgovor je napisao Noam Čomski.
Edvard S. Herman (Edward S. Herman, 1925–2017) bio je američki ekonomista, teoretičar medija i društveni kritičar. Doktorirao je ekonomiju na Univerzitetu Kalifornije u Berkliju, a najveći deo akademske karijere proveo je na Wharton School Univerziteta Pensilvanije, gde je bio profesor finansija. Predavao je i na Annenberg School for Communication. Najpoznatiji je po dugogodišnjoj saradnji sa Noamom Čomskim. Njihovo najuticajnije zajedničko delo „Proizvodnja saglasnosti“ (Manufacturing Consent, 1988) razvija takozvani propagandni model medija i ispituje načine na koje ekonomska struktura, vlasništvo, izvori informacija i politički interesi utiču na sadržaj masovnih medija. Herman se tokom karijere bavio odnosom politike, ekonomije, propagande, medija, ljudskih prava i američke spoljne politike. Njegovi radovi bili su veoma uticajni u kritičkim studijama medija, ali su pojedina njegova tumačenja ratova i genocida izazvala ozbiljne stručne i javne kontroverze.
Dejvid Piterson (David Peterson) američki je politički analitičar i publicista koji se bavio međunarodnom politikom, medijima, ratovima i politikom ljudskih prava. Najpoznatiji je po saradnji sa Edvardom Hermanom, sa kojim je napisao „Politiku genocida“ i niz tekstova o načinu na koji zapadni politički i medijski sistemi predstavljaju ratne zločine i humanitarne krize. Njihov zajednički rad zasniva se na kritici selektivnosti u medijskom izveštavanju i međunarodnoj politici, pri čemu Piterson i Herman nastoje da pokažu da politički odnos prema počiniocima često utiče i na način klasifikovanja i predstavljanja njihovih zločina.
Tags: genocid, politika genocida, ratni zločini, međunarodna politika, propaganda, masovni mediji, medijska manipulacija, ljudska prava, politička propaganda, američka spoljna politika, Irak, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Ruanda, Darfur, Noam Čomski, Edvard Herman, Dejvid Piterson, kritika medija, geopolitika
MG P39 (F)