| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1962
ISBN: 434
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Autor: dr Jovan Đorđević
Izdavač: Kultura, Beograd
Godina: 1962
Obim: 128 str.
Na nekoliko stranica u knjizi je podvlaceno hemijskom, knjiga je i dalje čitljiva.
Sadržaj knjige je prikazan na fotografijama.
Knjiga „Ogled o birokratiji i birokratizmu“ autora dr Jovana Đorđevića predstavlja jedno od ključnih domaćih sociološko-pravnih dela iz sredine 20. veka koje se bavi fenomenom državne uprave i administracije.
U ovom delu autor analizira kompleksan odnos između države, društva i upravnog aparata. Glavni fokus je stavljen na istorijski razvoj, razlika između birokratije i birokratizma, otuđenje vlasti, kontekst socijalizma itd.
Dr Jovan Đorđević (1908–1989) bio je jedan od najuticajnijih jugoslovenskih i srpskih pravnika, politikologa i ustavotvoraca 20. veka. Smatra se utemeljivačem moderne jugoslovenske pravne i političke nauke.
Rođen je u Beogradu, gde je diplomirao na Pravnom fakultetu 1931. godine. Doktorirao je na prestižnom Pravnom fakultetu u Parizu (Sorbona) 1933. godine sa tezom koja se bavila odnosom države i društvenih klasa. Na Pravnom fakultetu u Beogradu počeo je da predaje pre Drugog svetskog rata. Nakon rata postao je redovni profesor i u više navrata je biran za dekana ovog fakulteta (1945/46, 1961/62. i 1962/63). Bio je pridruženi profesor na pariskoj Sorboni, gostujući predavač na brojnim svetskim univerzitetima i počasni doktor nauka Univerziteta u Strazburu. Jedan je od ključnih osnivača Fakulteta političkih nauka u Beogradu, gde je takođe ostavio neizbrisiv trag u školovanju prvih generacija politikologa.
Profesor Đorđević nije bio samo teoretičar, već i praktičar koji je direktno oblikovao pravni sistem posleratne Jugoslavije. Bio je glavni pravni arhitekta i pisac ključnih ustavnih akata SFRJ, uključujući Ustavne amandmane i ustavne tekstove. Radio je na izradi istorijskog Zakona o samoupravljanju iz 1950. godine, koji je uveo radničko samoupravljanje i odvojio jugoslovenski sistem od sovjetskog (staljinističkog) modela. Obavljao je visoke pravosudne funkcije — bio je sudija Ustavnog suda Jugoslavije i predsednik Ustavnog suda Srbije.
Njegova bibliografija broji stotine radova, a knjiga „Ogled o birokratiji i birokratizmu“ predstavlja samo deo njegovog dubokog interesovanja za teoriju države, društva i političkih sistema. Izabran je za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) 1959. godine, a za redovnog člana 1961. godine. Bio je i član svih ostalih bivših južnoslovenskih akademija nauka.
Za svoj doprinos nauci i državi dobio je najviša priznanja, uključujući Oktobarsku nagradu Beograda (1961) i Nagradu AVNOJ-a (1968).