| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
ISBN: 978-86-6435-003-7
Godina izdanja: 2014
Jezik: Srpski
Autor: Strani
S one strane sudara civilizacija
Karpos 2014 268 strana
Strah od varvara jedno je od najznačajnijih političko-filozofskih dela Todorova. Napisano nakon terorističkih napada s početka XXI veka i ratova koji su usledili, delo predstavlja kritiku teorije o „sukobu civilizacija“ i upozorenje na opasnost da strah od Drugog dovede demokratska društva do odricanja od sopstvenih vrednosti.
Osnovna ideja
Centralna teza knjige sažeta je u poznatoj Todorovljevoj misli:
„Strah od varvara može nas same pretvoriti u varvare.“
Autor tvrdi da najveća opasnost za savremene demokratije nije samo spoljašnja pretnja (terorizam, verski ekstremizam ili geopolitički sukobi), već i reakcije koje pod uticajem straha dovode do:
netolerancije,
diskriminacije,
ograničavanja sloboda,
opravdavanja nasilja.
Struktura knjige
Prema sadržaju knjige, glavna poglavlja obuhvataju:
Strah i ogorčenost (Entre peur et ressentiment)
Varvarstvo i civilizacija
Kolektivni identiteti
Rat svetova
Kretanje između opasnosti
Evropski identitet
Izvan manihejskih podela (Au-delà des manichéismes)
Glavne tematske celine
1. Šta je varvarstvo?
Todorov odbacuje shvatanje da su „varvari“ određeni narodi ili religije.
Po njemu:
varvarin je svako ko ne priznaje punu ljudskost drugome.
Nasuprot tome, civilizovan čovek priznaje dostojanstvo i prava drugih ljudi, čak i kada se od njega razlikuju.
2. Kritika „sukoba civilizacija“
Autor polemiše sa tezom Semjuela Hantingtona da će budući svetski sukobi prvenstveno biti sukobi između velikih civilizacijskih blokova.
Todorov smatra da:
civilizacije nisu homogene celine,
kulture se stalno mešaju,
ljudi imaju višestruke identitete,
politički konflikti ne mogu se svesti samo na religiju ili kulturu.
3. Zapad i islam
Jedna od centralnih tema knjige jeste odnos između zapadnih društava i muslimanskog sveta.
Todorov upozorava na opasnost poistovećivanja:
islama sa islamizmom,
islamizma sa terorizmom,
muslimana sa ekstremistima.
Takve generalizacije, po njegovom mišljenju, proizvode nove sukobe umesto da ih rešavaju.
4. Terorizam i odgovor demokratija
Autor ne negira opasnost terorizma, ali smatra da odgovor mora ostati u granicama prava i demokratije.
Kao primere problematičnih reakcija razmatra:
rat u Iraku,
torturu,
vanredne mere bezbednosti,
ograničavanje građanskih sloboda.
Njegov argument glasi da borba protiv barbarstva ne sme sama postati oblik barbarstva.
5. Evropski identitet
Todorov posebno razmatra pitanje evropskog identiteta.
Po njemu, Evropa nije definisana:
rasom,
etničkim poreklom,
jednom religijom.
Njena najveća tradicija jeste pluralizam, dijalog i sposobnost prihvatanja različitosti.
Ključni pojmovi
Varvarstvo
Nesposobnost da se u drugom čoveku prepozna jednako ljudsko biće.
Civilizacija
Sposobnost poštovanja drugoga i upravljanja sukobima bez uništavanja protivnika.
Strah
Moćna politička emocija koja može navesti društva da se odreknu sopstvenih principa.
Pluralizam
Mogućnost zajedničkog života različitih kultura, religija i identiteta.
Metod
Knjiga kombinuje:
istoriju ideja,
filozofiju,
političku teoriju,
antropologiju,
analizu savremenih događaja.
Todorov često koristi primere iz evropske istorije kako bi objasnio savremene konflikte.
Kritike i recepcija
Knjiga je pohvaljena zbog:
humanističkog pristupa,
odbrane pluralizma,
kritike pojednostavljenih podela „mi“ i „oni“.
Pojedini kritičari su, međutim, smatrali da Todorov ponekad potcenjuje dubinu političkih i ekonomskih uzroka sukoba i da previše veruje u mogućnost racionalnog dijaloga.
Značaj dela
Ova knjiga predstavlja nastavak Todorovljevog dugogodišnjeg interesovanja za:
odnos prema Drugome,
toleranciju,
demokratiju,
ljudska prava,
kulturni pluralizam.
Zbog toga se često smatra jednim od njegovih najvažnijih političkih eseja.
Zaključak
„Strah od varvara“ je snažna odbrana demokratskih i humanističkih vrednosti u vremenu straha, terorizma i identitetskih sukoba. Todorov upozorava da najveća opasnost nije samo postojanje neprijatelja, već iskušenje da u borbi protiv njega sami napustimo principe slobode, prava i ljudskog dostojanstva koje želimo da zaštitimo.
Todorov tvrdi da civilizacije ne propadaju zbog spoljašnjih „varvara“, već onda kada ih strah navede da same usvoje netoleranciju, nasilje i logiku isključivanja koju žele da pobede.