| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 2007
ISBN: 978-953-222-267-8
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Autor - osoba Ravlić, Slaven, 1951- = Ravlić, Slaven, 1951-
Naslov Eponimi u znanosti i politici : prilozi sociologiji političke eponimizacije / Slaven Ravlić
Vrsta građe knjiga
Jezik hrvatski
Godina 2007
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko sociološko društvo, 2007
Fizički opis 110 str. ; 21 cm
Zbirka Sociološka biblioteka
(broš.)
Napomene Includes bibliographical references (pages 101-104) and index
Sadržaj
Predmetne odrednice Political science -- Terminology
Croatian language -- Eponyms
Wissenschaftssprache
Eponym
Soziolinguistik
Politische Sprache
Political science
Kroatisch
Terminology
U svakodnevnom govoru i pisanju koristimo izraze: sendvič, bojkot, makadam, kvisling, linč, mentor, pasterizacija, tuđmanizam, giljotina i dr., a da se rijetko ili nikada ne zapitamo otkud dolaze, odnosno kako su nastali i ušli u svakodnevnu upotrebu u našem jeziku. Ovakve se riječi nazivaju eponimi, jer su nastale ili su izvedene iz imena neke osobe. Knjiga „Eponimi u znanosti i politici“ bavi se eponimizacijom odnosno procesom nastajanja raznih izraza i termina kojima komuniciramo u znanosti, politici i šire. Ravlić na osobito zanimljiv i svakome razumljiv način raščlanjuje prirodu tog procesa, bavi se njegovim funkcijama i osobitostima. U tematskom smislu, Ravlićeva je studija potpuna novost u hrvatskoj političkoj znanosti, ali i u društvenim znanostima uopće. Dosad se nitko nije sustavnije bavio fenomenima eponima i eponimizacije u hrvatskoj politici i društvu. Stoga je ova studija važna inovacija na području društvenog istraživanja.
Slaven Ravlić (Slivno, 1. travnja 1951.) hrvatski je politolog i leksikograf.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Osijeku. Diplomirao je 1974. godine, a doktorirao 1998. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu disertacijom „Liberalizam i demokracija u političkoj teoriji Johna Stuarta Milla“.
Nakon studija radio je kao srednjoškolski nastavnik, urednik časopisa i biblioteka, predavač i istraživač. Od veljače 1992. zaposlen je u Leksikografskom zavodu „Miroslav Krleža“ u Zagrebu, gdje je od 2005. do 2021. godine bio glavni urednik Hrvatske enciklopedije. Bio je urednik i glavni urednik časopisa Naše teme (1977–1982), urednik više biblioteka, te suradnik Školske knjige i Trećeg programa Hrvatskog radija. Predavao je na Hrvatskim studijima kolegij „Suvremene političke ideje i ideologije“, kao i na postdiplomskim studijima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Do umirovljenja bio je redoviti profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, na Katedri za sociologiju.
Njegov znanstveni interes usmjeren je na političku sociologiju, teoriju demokracije te suvremene političke i pravne teorije. Objavio je niz knjiga i radova, među kojima se ističu Suvremene političke ideologije (2003), Uvod u sociologiju (2006), Eponimi u znanosti i politici (2007) i Dileme političkog predstavništva (2008). Član je Centra za demokraciju i pravo „Miko Tripalo“.
Autor je i koautor više knjiga i desetaka znanstvenih radova iz područja političke sociologije i povijesti političkih ideja. Među važnijim djelima su Poredak slobode: politička misao Johna Stuarta Milla (2001), Suvremene političke ideologije (2003), Eponimi u znanosti i politici (2007), Dileme političkog predstavništva (2008) i Svjetovi ideologije – uvod u političke ideologije (2013).
MG P69 (N)