ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1904
Autor: Domaći
Jezik: Hrvatski

STJEPAN RADIĆ

MODERNA KOLONIZACIJA I SLAVENI - sa 4 zemljopisne karte

Izdavač - Matica hrvatska, Zagreb

Godina - 1904

VI + 374 strana

23 cm

Edicija - Poučna knjižnica `Matice hrvatske`

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, povez je popustio, sve stranice su na broju, tekst bez podvlačenja



SADRŽAJ:
PRVI DIO: MODERNA KOLONIZACIJA
I. POJAM KOLONIZACIJE I NJEZIN HISTORIJSKI RAZVOJ
1. Pojam, definicija i cilj kolonizacije
2. Letimični priegled kolonijalne povjesti
3. Tri glavne vrsti kolonizacije: osvajačka, trgovačka i naseljenička
4. Osnovna obilježja španjolske kolonizacije
5. Sistem i karakteristika trgovačke kolonizacije
6. Moralni uzroci neuspjehu osvajačke i čisto trgovačke kolonizacije
7. Obilježje i priegled englezke kolonizacije u sjev. Americi
8. Politička sloboda, a ekonomsko robstvo englezkih američkih kolonija
9. Neobični razvoj i nenadani gubitak prvoga francuzkoga kolonijalnoga carstva

II. PREVRAT U KOLONIZACIJI TEČAJEM XIX. STOLJEĆA
1. Obće obilježje `kolonizacione povjesti`
2. Ukinuće trgovine robovima, pak onda i samoga robstva
3. Upravne i agrarne reforme na holandijskoj Javi
4. Zašto je i kako je Španjolska prestala biti kolonijalnom vlašću
5. Kolonizovanje Kanade
6. Kobne pogreške britske naseljeničke kolonizacije
7. Najveće i najsavršenije englezko kolonijalno djelo
8. Najvažniji kolonijalni pokus na zemaljskoj kruglji
9. Francuzka druga kolonijolna vlast na svietu, a prva u Africi
10. Francuzka kolonizacija prema englezkoj

III. KOLONIJALNA POLITIKA
1. Važnost kolonizacije za svaki moderni narod
2. Urodjenička politika
3. Vrela i literatura za kolonijalni studij

DRUGI DIO: MODERNA KOLONIZACIJA I SLAVENI
I. O KOLONIZACIONIM SPOSOBNOSTIMA SLAVENÂ
1. O kolonizacionim sposobnostima Slavenâ u obće
2. O kolonizacionim sposobnostima Slavenâ u habsburškoj monarkiji

II. DOMAĆA KOLONIZACIJA NERUSKIH SLAVENÂ
1. Značenje brojne i kulturne premoći Slavenâ u Podunavlju
2. Gospodarska središta u Podunavlju i dva prirodna oslona za podunavski gospodarstveni savez

III. PODRUČJE SLAVENSKE KOLONIZACIJE
1. Glavno je i najbliže slavensko područje za kolonizaciju - Mala Azija
2. Ruska kolonizacija u sjevernoj i srednjoj Aziji
3. Organizacija slavenske kolonizacije izvan Rusije

IV. SLAVENI PREMA `ŽUTOJ POGIBLI` I ANGLOSASKOJ AMERICI
1. Slaveni prema eventualnoj kolonizaciji azijskih naroda
2. Slaveni i najnovija kolonizaciona politika američkih Sjedinjenih Država

TREĆI DIO: KOLONIZACIJA S TEORIJSKO-ZNANSTVENOGA STAJALIŠTA
I. FAKTORI KOLONIZACIJE
1. Izseljivanje
2. Populacija kao prvi faktor izseljivanja
3. Kapital kao drugi glavni faktor kolonizacije

II. FILOSOFIJA KOLONIZACIJE
1. Svrha, opravdanje i budućnost kolonizacije s utilitarističkoga stajališta
2. Kolonizacija s vjerskoga stajališta
3. Kolonizacija sa stajališta imperijalističkoga i demokratskoga nacionalizma

Kazalo imenâ i stvarî


`Godine 1896. putuje u Rusiju, a u periodu između 1897. - 1899. godine završava u Parizu Višu političku školu. Zatim živi neko vrijeme u Pragu surađujući s češkim listovima, a kada ga policija protjera iz Praga odlazi u Zemun za balkanskog dopisnika čeških, francuskih i ruskih listova. Tu uspostavlja veze s uglednim srpskim političarima i tiska članke u Srpskom književnom glasniku. Od 1902. godine živi u Zagrebu i radi kao sekretar Hrvatske ujedinjene opozicije.

Iste godine objavljuje knjigu Hrvati i Srbi u kojoj govori o međusobnim odnosima osuđujući u njoj partikularističke megalomanije među Hrvatima i Srbima.

Od 1902. godine, pa sve do 1906., glavni je urednik mjesečnika Hrvatska misao. S bratom Antunom 1904. godine osniva Hrvatsku pučku seljačku stranku (HSS) - stranku koja na izborima za Hrvatski Sabor dobiva devet mandata. U Hrvatski sabor prvi put je izabran 1908. godine u izbornom kotaru Ludbreg. Godine 1912. u doba Cuvajeva komesarijata ponovo je u zatvoru.

U studenome 1918. godine na sjednici Narodnog vijeća suprostavlja se centralističko-hegemonističkom načinu ujedinjenja južnoslavenskih zemalja. Tada je izgovorio kasnije često citiranu rečenicu: `Srljate kao guske u maglu`.

Godine 1918. stranka mijenja naziv u HRSS (Hrvatska republikanska seljačka stranka). U veljači 1919. obraća se Mirovnoj konferenciji u Parizu Memorandumom u kome zahtijeva za hrvatski narod pravo na samoodređenje i izražava želju da Hrvatska svojom slobodnom voljom stupi u ravnopravnu federativnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom. Od ožujka 1919. do studenog 1920. godine ponovo je u zatvoru ili pod istragom. Amnestiran je na sam dan izbora za Konstituantu.

HRSS na izborima dobiva 50 mandata i tako postaje najveća hrvatska politička stranka. U srpnju 1923. putuje u London, Beč i Moskvu, gdje svoju stranku učlanjuje u Seljačku Internacionalu. Po povratku u Zagrebu u siječnju 1925. godine uhićen je i predan sudu.

Pušten je tek nakon što je njegova stranka (27. ožujka 1925.) dala izjavu u beogradskoj Narodnoj skupštini da priznaje monarhiju, centralistički Vidovdanski ustav, postojeći državni poredak i nakon što je HRSS promijenila ime u HSS (Hrvatska seljačka stranka). Već u studenome (zbog nove orijentacije) Radić ulazi u Pašićevu vladu kao ministar prosvjete.

U veljači 1927. Radić je ponovo u opoziciji i sklapa koaliciju sa Samostalnom demokratskom strankom (koju je vodio Svetozar Pribićević) i nastaje Seljačko-demokratska koalicija kojoj je Radić bio na čelu. Godinu dana kasnije (1928.) dobio je mandat ali nije sastavio vladu.`



Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.