Godina izdanja: 000
ISBN: 000
Jezik: hrvatski
Autor: Strani

ETNIČNOST I STABILNOST EUROPE U 21. STOLJEĆU - položaj i uloga Hrvatske

Uredila: Silva Mežnarić
Izdavač: Institut za migracije i narodnosti, Jesenski i Turk, Zagreb
Godina: 2002
Broj strana: 412 + mape
Povez: Mek
Format: 21 x 15 cm

SILVA MEŽNARIĆ Etničnost, nacija, stabilnost: osuvremeniti okvir promišljanja

1. INSTITUCIONALNI OKVIR
SINIŠA TATALOVIĆ Nacionalne manjine i sigurnost na jugoistoku Europe
MITJA ŽAGAR Je li moguće prekinuti začarani krug?
MILAN MESIĆ Suvremene europske migracije i (nacionalno)
državljanstvo

2. EUROPE, ZEMLJOVIDI, GRANICE
TONČI KUZMANIĆ Tri i pol Europe
LAURA ŠAKAJA Mentalna karta Europe; vizura zagrebačkih srednjoškolaca
DUBRAVKA MLINARIĆ Različite percepcije ranonovovjekovnog prostora hrvatskih zemalja
EMIL HERŠAK i Sanja LAZANIN Granice u Europi
ALEKSANDAR VUKIĆ Granice europskog akcijskog prostor-vremena

3. IDENTITETI: `STANJE STVARI` i OTVORENA PITANJA
BORIS BANOVAC Otvorena pitanja europskog identiteta
IVAN BURIĆ Analitičke pretpostavke `postmodernih`identiteta
KIRIL MILADINOV Identitet kao oružje protumoderne
VESNA KESIĆ Kamo s rodom?
NATAŠA GOVEDIĆ Kazalište i njegov totalitarni dvojnik

4. ETNIČNOST, NACIJA: POJMOVNE KONTROVERZIJE
SRĐAN VRCAN Etničko kao krinka za nacionalizam
SAŠA BOŽIĆ Europska nacija - ideologizacija, realizacija, konflikti
NENAD MIŠČEVIĆ Jesu li nacionalizam i liberalizam kompatibilni?

5. ZAJEDNICE (PROŠLOSTI) U ZAJEDNICAMA BUDUĆNOSTI: IMAGINIRANJE HRVATSKE
IVO PAIĆ Država, nacija i etničnost u vremenu i prostoru hrvatske identitetske pripovijesti
ANDREA FELDMAN Elementi identiteta - Hrvatska pred izazovima 21. stoljeća
SILVA MEŽNARIĆ Ethnicity, nation, European stability: towards new conceptual framework. Summary

Literatura
Podaci o autorima
Kazalo pojmova i citiranih autora


`Cilj knjige je pregledati i predstaviti kako hrvatski znanstvenici konceptualiziraju pojam etničnosti, njegovu vezu s nacionalnim te posljedice takove veze za postojeće i buduće zajednice u Europi. `Etničko` se iskazalo istodobno kao integrirajući i dezintegrirajuci, destabilizacijski fenomen. Ostaje prisutno na kognitivnoj i akcionoj mapi Europe. Štoviše ono poprima sve virulentnije, modernije i postmoderne oblike, napose preko svog najprodornijeg operatora, identiteta. Svakog, pa i nacionalnog. Upravo toj virulenciji i preoblikovanju namijenjena je ova knjiga.

Odnos između etničkog i modernog u Europi treba započeti pitanjem: o čemu se, u tome odnosu, u suštini radi? Je li `više modernizacije` znači `manje etničkog`, ipso facto manje konfliktualnog? Donose li `postmoderni identiteti`, identiteti izbora, veći ili manji prostor za sukobljavanje? Ako modernizacija znači i jačanje demokratskih institucija te pragmatičnost države, štiti li potonja pravo svakog da odabere svoje etničke markere te da se njima `služi` u postmodernome društvu? Neki od tih problema raspravljeni su kroz tri osnovne relacije, i to relacije: etničkog i modernog, identiteta i budućnosti, nacionalizma i liberalizma, te složeni u pet osnovnih tematskih blokova, i to: institucionalne okvire, percepcije [Europe], postmodernu i identitete, kontroverze etnonacionalizma i liberalizma te imaginiranje [buduće] Hrvatske.

Prilozi u knjizi nastoje odgovoriti na pitanje: kako etničnost i identitet predstaviti danas u Europi a kako u Hrvatskoj i zemljama izvan prvog europskog kruga? Raznovrsnost pristupa koja se tom prilikom raskriva, u ovoj knjizi ima jednu zajedničku nit: Europa stvara novi identitet, ali taj ne poništava stare `etničnosti` i identitete nego ih, koliko može, usklađuje. Napor je to koji izaziva svu silu starih nacionalističkih te novih, postmodernističkih, dekonstrukcijskih sumnji, standardnih politekonomskih prigovora te obrambenih reakcija na temelju politike «vječnih« identiteta. Zbog toga neki od autora izražavaju i radikalnu sumnju u opstojnost Europe etničkih razlika. Poštujući tako značajne razlike u konceptualizaciji `etničkog` ova je knjiga, za razliku od mnogih srodnih radova dosad u Hrvatskoj, nastojala biti otvorenija i eksplicitnija kada je riječ o razlikovnim diskursima, njihovim akterima i protuakterima.


`Ova vrlo smisleno i profesionalno vješto složena zbirka članaka tvori, što nije baš uobičajeno kod knjiga takve vrste, nadasve logičnu cjelinu te okuplja najsuvremenije pristupe kao i pojedine nadahnute analize… Knjiga kvalificiranim pristupima dekonstruira vrijeme primordijalne `etničnosti`; autori navode niz izvanredno važnih spoznaja, značajnih ne samo u okvirima znanstvenog diskursa nego i toliko potrebnih za ozdravljenje i otrežnjenje domaće znanstvene i publicističke proizvodnje koja nerijetko jednim svojim dijelom još uvijek tavori na mješavini više ili manje modificiranih devetnaestostoljetnih koncepcija nacionalizma… (dr. Dunja Rihtman-Auguštin)`