Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Savski venac, Beograd-Savski venac |
Godina izdanja: 1961
Poreklo: Domaći izvođač
Žanr: Džez, Latino, Pop
Tip: LP
Izdavač: PGP RTB
format: LP (10", 33 RPM), 2. pressing
artist: PLAVI ANSAMBL (Serbia, Yugoslavia)
title: Ritmovi Latinske Amerike
release date: 1961
label, Cat. No.: PGP RTB, LP-II-504
style: jazz / latino / pop / bossa nova
Ploča: M/NM (5/5-), omot: NM (5-). PERFEKTAN primerak, koji još uvek u kesici ima KONTROLNI KUPON, što je uvek znak da je ploča ili nova, ili veoma malo slušana, kao što je to ovde slučaj.
2. pressing (od najmanje 3). Razlikuju se po zadnjoj strani omota (pogledaj sliku), etiketama i matriks kodu. Prva 2 pressinga na poslednjoj strani informaciju o dve tada nove PGP-ove serije `Muzika za igru` i `Muzički pejzaži Jugoslavije` imaju odštampane na vertikalnoj plavoj podlozi (traci) uz levu ivicu. Kod 3. pressinga te trake nema, a taj info tekst je odštampan dole, horizontalno. Etikete su iste, ali su ploče presovane na drugačijim mašinama. 1. pressing ima prsten (`ring`) veoma blizu spoljašnjeg ruba etiketa (veliki, široki `ring`), dok 2. i 3. pressing imaju `mali ring`, na santimetar od centralne rupice. I na kraju, najpouzdaniji način raspoznavanja je uvek matriks kod, a razlikuje se tako što 1. pressing ima jedan, a 2. i 3. pressing drugačiji matriks (isti za ova dva pressinga). Sudeći po nekim pokazateljima, ovo je 2. pressing, i verovatno najređi, jer je ovo jedini primerak koji se pojavio u prodaji od kada postoji najčuveniji diskofilski sajt Discogs. Evo i matzriksa:
Matrix / Runout (Side A): 504 A 179
Matrix / Runout (Side B): 504 B 209
Već odmah posle Drugog svetskog rata, kasnih 40-ih, predratna džezerska ekipa se okupila i krenula sa svirkama uprkos gađenju nove crvene elite koja se gnušala svega zapadnog, kulturnog, svetskog... Biti tada džezer je bilo teže nego 60-ih godina nositi dugu kosu kao roker ili hipi. To mučno vreme lepo opisuje film Joce Aćina `Bal na vodi` iz 1985. godine.
Pošto je došlo do razlaza sa do tada bratskim SSSR-om, postavilo se pitanje šta će tadašnji radnici i (retka) `poštena inteligencija` (jer je svako sa školom, a bez partijske knjižice - bio po difoltu smatran `neprijateljskim elementom`) slušati od muzike, ako im već nije dovoljna narodna muzika i partizanske `Druže-Tito-ljubičice-bela` pesme? Muzika se ipak nije mogla zabraniti...
Prvo je nađeno solomonsko rešenje, pa su meksikanske pesme preplavije Titoslaviju, a zatim i `manje zlo` francuske šansone i italijanske kancone. Tu je i džez našao svoje mesto, prvenstveno kroz plesni repertoar u kome su dominirale mambo, cha-cha-cha, afro-cubana, bossa nova i slični latino-ritmovi, što je svakako bilo poželjnije nego išta što je dolazilo iz `mrske imperijalitičke Amerike`.
U takvom okruženju je 1957. formiran je, danas slobodno možemo reći - fenomenalni sastav nazvan PLAVI ANSAMBL, koji će u početkom 60-ih biti najznačajniji studijski jugoslovenski muzički sastav koji će postaviti temelje nove srpske diskografije, snimajući u studiju sa tada novim i mladim muzičkim zvezdama.
PLAVI ANSAMLB je `odgovoran` za prva 2 LP-ja Đorđa Marjanovića, pa jedini LP Radeta Graića, kao i za jedini LP danas zaboravljene Vere Pančić, i još par EP ploča. Gostovali su često i po SSSR prateći naše pevače, pa su i tamo ostavili diskografski trag, pod imenom ГОЛУБОЙ АНСАМБЛЬ. U `poslu` im je često pomagao i VOKALNI SASTAV PREDRAGA IVANOVIĆA, što ne treba da nas čudi ako znamo da je Predrag i bio jedan od članova PLAVOG ANSAMBLA.
Kroz sastav je prošlo najmanje 12 muzičara (moj otac se sećao da su im, kda je trebalo, uskakali i druge jazz kolege). Evo i članova: Aleksandar Kosanović, Aleksandar Subota, Đorđe Debač, Eduard Sađil, Milan Mihajlović, Miroslav Filipović, Petar Sam, Predrag Ivanović, Rade Jovanović, Svetolik Jakovljević, Tripo Simonuti, Vladimir Vitas.
Vidimo da su se članovi na različite načine kasnije ostvarili u muzici, utičući na njen tok i razvoj u Jugoslaviji. Npr. Debač je postao moćni urednik PGP-a od čije odluke je zavisilo ko od rock bendova hoće ili neće objaviti ploču. Sveta Jakovljević je postao jazz publicista koji je objavio prve knjige o džezu na srpskom, Tripo Simonuti je postao naš prvi poznati klasični violinista, Petar Sam i Saša Subota su svirali i komponovali za mnoge pop izvođače 60-ih i 70-ih, o značaju Predraga Ivanovića i njegovog kvarteta ne treba ni trošiti reči. Šta reći o legendarnom saksofonisti Sađilu ili pijanisti Vitasu... da ponemem samo one najpoznatije iz ovog sastava.
Pošto su bili prezauzeti radeći za druge, ostavili su iza sebe samo jednu jedinu svoju ploču - ovu. No, i to je dovoljno da shvatimo kakav su kapacitet, talenat i umeće imali, a posebno ako zamislimo tadašnje skromne studijske uslove. Sve ove pesme, kada ih i danas slušamo - zvuče - perfektno! Uostalom, poslušajte ceo LP, postavio sam ga u linku uz ovaj oglas.
I za kraj, nešto za zagrižene diskofile poput mene. Mislim da ima još makar 2 pressinga ove ploče. Moj otac je bio prijatelj sa Debačem i Samom, a verovatno i svim ostalim (ali se sećam da sam ovu dvojicu upoznao kao dete) - jer je tadašnja BGD jazz ekipa bila malobrojna i svi su se znali, a moj otac je, kao novinar `Politike` cunjao svugde i poznavao ceo grad. U njegovoj diskoteci je nekada bilo najmanje 5 ovih ploča. Kada bih ga pitao - šta će nam `iste` ploče ili `duplikati` - samo je rekao da to NISU ISTE PLOČE, što nisam tada, an i dosta kasnije shvatao. Sada shvatam, ali je kesno, jer tih ploča više nema, a nisam ih diskografski popisao na vreme... ostala je samo ova jedna, koju sam slikao, upisao matriks, pa je spremna da nađe svog novog vlasnika koji će se obradovati ovako odlično očuvanom primerku kakav se verovatno, 60+ godina od izlaska, više i ne može naći.
A1 Cuban Mambo
A2 Cumana
A3 Uzvišena melodija (Melody Sublime)
A4 Ana
B1 Srećan Mambo (Happy Mambo)
B2 Brazil
B3 Poinciana
B4 Mambo uU Waldorfu (Mambo AtThe Waldorf)