| Cena: | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | BEX  Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje  | 
                            
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)  Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično  | 
                            
| Grad: | 
                                    Novi Sad,  Novi Sad  | 
                            
                                                                                        Izdavač: Ostalo
                                                                                                                        Poreklo: Domaći izvođač
                                                                                                                        Tip: LP
                                                                                                                        Žanr: Narodna muzika, Ostalo, Svetska i Kantri muzika
                                                                                
                        Retko u ponudi 
 
Sjajno stanje 
 
Ivović Dušan - Krsto Vučković 
Slatinska četa- Aleksandar Žugić 
Narodni heroj Boško Buha - Milovan Grujičić 
Jegda Purić Sreta Decu - Vojo Radusinović 
 
 
 
 
 
Gusle su narodni srpski gudački instrument. Ovaj instrument ima jednu, ili eventualno dve žice. Najčešće su napravljene od javorovog drveta. Kao jednožičani instrument, gusle se sreću u Crnoj Gori, Bosni, Hercegovini, Dalmaciji i Srbiji. Gusle iz Like i Bosanske Krajine uglavnom imaju dve žice. 
 
Žice su napravljene od trideset upredenih konjskih dlaka, kao što je slučaj i sa strunom gudala. Gudalo se koristi tako što se povlači po zategnutim žicama, proizvodeći oštar i dramatičan zvuk, koji je izuzetno ekspresivan. Gusle spadaju u instrumente za koje je potrebno veliko umeće sviranja. Same gusle sastoje se od muzičke kutije koja je presvučena životinjskom kožom na koju se nadovezuje dugačak vrat na čijem završetku je izrezbarena životinjska (najčešće konjska) ili ptičija (najčešće orao ili soko) glava. 
 
Pri sviranju, telo gusala se polaže na kolena (u krilo), dok dugačak vrat pridržava dlan jedne ruke. 
 
Gusle su igrale važnu ulogu u istoriji srpske epske poezije budući da su guslari — narodni pevači, opevali događaje iz nacionalne istorije vekovima, sve dok ti tekstovi nisu konačno zapisani. Većina pesama govori o vremenima otomanske vladavine i nacionalne borbe za nezavisnost. Naporima Vuka Karadžića mnoge srpske epske pesme zapisane su i sačuvane već u ranom 19. veku. U nekim knjigama i publikacijama se spominje podatak da su srpske gusle dočekale Fridriha Prvog Barbarosu kada se u 12. veku sastao u Nišu sa srpskim vladarom Stefanom Nemanjom, gde mu je Nemanja ponudio pomoć srpske države u krstaškom ratu. Kažu da je Barbarosa bio zadivljen zvukom gusala i pjevanjem uz njih, pa se mnogo interesovao oko pojedinosti vezanih za gusle. 
 
Gusle, kao stepski instrument, daljim poreklom potiču iz srednje Azije. Srbi, kao jedno od slovenskih plemena stepskog porekla, doveli su ovaj instrument na prostor jugoistočne Evrope. Njeni najsrodniji instrumenti su morinhur i igil. Na vrhu gusala je često konjska ili jarčeva glava kao simbol stočarstva i nomadskih naroda, dok je gudalo najčešće izrađeno u obliku zmije, kao simbol gorštačke ljutine. Kasnije se na guslama sreću likovi nacionalnih junaka, a nije slučajno što se prave od javora, jer javor kao drvo ima simboliku u srpskoj prethrišćanskoj religiji i označavao je kult predaka. Takođe se uz gusle slave preci. 
 
Gusle se još sreću i u Siriji, a kod Lužičkih Srba se sreće gudački instrument sa tri žice pod nazivom husle. Takođe, Srbi koji su menjali veru i primali islam, bili su zadržali običaj opevavanja svojih muslimanskih junaka uz gusle. Danas se ovaj običaj kod njih gotovo izgubio. 
 
Pevanje uz gusle je upisano novembra 2018. godine na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva.[1][2][3] 
 
Građa instrumenta[uredi | uredi izvor] 
 
Delovi gusala 
 
Morinhur 
 
Igil 
 
Filip Višnjić, (1767-1834) 
 
Guslar okružen decom, crtež Uroša Predića iz 1882. 
 
Srbi oko guslara, litografija Anastasa Jovanovića iz 1848. 
Delovi gusala: 
 
Varjača - zvučno telo - izdubljeno drvo preko koga je nategnuta jagnjeća, zečja ili jareća koža na kojoj je na sredini napravljena perforacija radi zvučnosti instrumenta. 
Držač se sastoji od «vrata» i «glave». «Glava» je sam vrh gusala i obično je vrlo bogato ukrašena, može biti izrezbaren lik čoveka, konja, ptice itd, dok je «vrat» deo za koji guslar drži gusle, dok drugom rukom gudalom prelazi preko nategnutih struna. 
Strune su napravljene od dlaka iz konjskog repa. 
Oputa - deo za koji je struna pričvršćena pri dnu gusala. 
Kočić ili krčalo - nalazi se između «glave» i «drška» i na njega se namotava struna. 
Konj ili konjić - komadić drveta koji odvaja strunu od zvučnog dela. Nalazi se između «opute» i perforacije, a može biti do «tri prsta» visine. 
Lučac - gudalo napravljeno od prirodno zakrivljene grane i strune od konjske dlake. 
Tipovi gusala: 
 
Hercegovački tip - visoko postavljene žice 
Dubrovački tip - nisko postavljene i duže žice 
Krajiški tip - sa dve strune 
Istorija instrumenta[uredi | uredi izvor] 
Naziv „gusle“ dolazi od praslavenske reči „gǫdsli“ što znači „žica“. 
 
Prva beleška o guslama među Južnim Slovenima dolazi od Vizantinaca, iz prve polovine VII veka, kada su uhvaćena „dva špijuna koja kod sebe nisu imali oružje, već samo drvena instrumenta“[4] 
 
Znameniti guslari — pevači srpskih narodnih pesama[uredi | uredi izvor] 
Tešan Podrugović iz sela Kazanci kod Gacka, Hercegovina 
Filip Višnjić, rodom iz sela Gornja Trnova (Gornja), opština Ugljevik 
Leka Mastilović, morački uskok rodom iz sela Izgori kod Gacka u Hercegovini 
Starac Milija iz Kolašina 
Starac Raško iz Kolašina 
Đuro Milutinović, slepi guslar 
Stojan Hajduk, Hercegovac 
Jevrem Ušćumlić, iz sela Unač-Piva 
Anđelko Vuković s Kosova 
Borko Mijajlović, narodni guslar iz Srbije, selo Pločnik 
Milovan Tomović, narodni guslar iz Lijeve Rijeke, Crna Gora 
Dušan Dobričanin, narodni guslar iz Srbije, Kuršumlija 
Đorđije Đoko Koprivica, narodni Guslar iz Banjana, živi u Beogradu 
Milomir Miljanić, narodni guslar iz Banjana, živi u Beogradu 
Dušan Doderović, narodni guslar iz Srbije iz sela Marovca, živi u Leskovcu 
Petar Perunović Perun 
Sava Z. Stanišić, srpski guslar rodom sa Metohije 
Budimir Čavić, srpski guslar rodom iz sela Kakmuža kod Pljevalja 
Zoran Plemić, narodni guslar sa Romanije 
Branko Perović, narodni guslar iz Nikšića 
Ljubomir Ljubo Pavlović, guslar iz Kule, rodom sa Kupresa 
Stojan Šipčić, narodni guslar iz Male Crne Gore živi u Nikšiću 
Đuro Krsmanović, narodni guslar sa Slatine živi u Nikšiću 
Neđeljko Crnjak, narodni guslar iz Sarajeva 
Stevan Mišo Popović, narodni guslar iz Cuca živi u Nikšiću 
Kostadin Kosta Plakalović , narodni guslar sa Romanije 
Janko Ćusić, guslar iz Livanjskog polja 
Zoran Samardžić, guslar iz Vrbasa 
Draško Malidžan, narodni guslar rodom iz Pljevalja, živi u Beogradu 
Milorad Mišo Vujović 
Boško Vujačić 
Milivoje Mujo Nikčević 
Vojo Radusinović, narodni guslar iz Crne Gore 
Savo Kontić, narodni guslar 
Vojislav Bajo Stanišić, narodni guslar iz Dobrilovine, živi u Beogradu 
Dragan Malidžan, narodni guslar iz Pljevalja, živi u Beogradu 
Nikola Mojsilović, narodni guslar iz Srbije iz Kuršumlije, živi u Beogradu 
Draško Magdelinić, narodni guslar rodom iz Bogaja, živi u Beogradu 
Ismet Kukuljac, narodni guslar rodom iz Komarana, živi u Prijepolju 
Vukojica Sandić, predsednik društva guslara 
Vukota Govedarica, narodni guslar rodom iz Gacka, predsednik Guslarskog društva „Tešan Podrugović“ Gacko 
 
 
Guslari na ploči gusle guslarska muzika