| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Batajnica, Beograd-Zemun |
Godina : 1991 - 2000.
Detaljno stanje: Dobro
КОМПЛЕКТ ОТКРЫТОК ОРДЕНА РОССИИ
18 СЮЖЕТОВ
Государственные музеи Московского Кремля
Fotografije: Н. Рахманова
Tekst: В. Никитина
Izdavač: Правда, Москва 1991.
Štampa: Типография издательства Правда
Set od 18 razglednica, 20x13cm
Dobro očuvano
- Komplet razglednica Ordeni Rusije
RUSKA ODLIKOVANJA
- `Državna oružarnica Moskovskog Kremlja, najstarija ruska muzejska riznica, pored bogate kolekcije dekorativne i primenjene umetnosti sadrži i kolekciju numizmatike: kovanice, spomen-odlikovanja, medalje, pečate, ordene i insignije.
Ruski ordeni, svedoci herojske prošlosti, predstavljaju fascinantan deo ove izložbe. Ruski sistem odlikovanja ima istoriju dugu više vekova. Od pamtiveka su oni koji su se istakli na bojnim poljima ili istakli u državnoj službi dobijali razna priznanja. Vrlo često su nagrađivani vatrenim oružjem, dragocenim krznom, zlatnim i srebrnim peharima i posudama. Međutim, posebno priznanje - „zolotolji“ - postalo je posebno rasprostranjeno između 15. i 17. veka. „Zolotoji“ su zapravo bili zlatnici različitih apoena namenjeni masovnom odlikovanju učesnika određenih bitaka i vojnih kampanja. Ponosni na ovo najčasnije priznanje, ruski vojnici su nosili te „zolotoje“ prišivajući ih na rukav ili kapu. Krajem 17. veka učesnici Krimskih kampanja 1687. i 1689. godine dobili su hiljade ovih „zolotoja“. Veličina svakog novčića strogo je odgovarala činu njegovog nosioca. „Zolotoj“ dodeljen knezu V. V. Golicinu, komandantu armije i njegovom štabu bio je mnogo veći od onih dodeljenih vojnicima i oficirima. Početkom 18. veka ove tradicije su oživljene medaljama Petra Velikog. Njegove transformacije su podrazumevale promene i u ruskom sistemu odlikovanja. Godine 1698. ustanovljen je Orden Svetog Andreja Prvozvanog, koji je u to vreme bio najviše rusko odlikovanje, a general-admiral i feldmaršal F. A. Golovin je prvi zvanično primio Orden br. 1 desetog marta 1699. godine. Sam car, sa činom kapetana bombardera, dobio je Orden tek 1703. godine za zarobljavanje dva švedska ratna broda u ušću reke Neve, postavši sedmi nosilac ordena. Orden prvog reda sa motom „Za veru i odanost“ sastojao se od kosog zlatnog krsta, plave trake, zvezde i zlatnog lanca. Krst se nosio oko struka na širokoj traci preko desnog ramena, a u svečanim prilikama - na grudima oko vrata na lancu ukrašenom raznobojnim emajlom. Lanac je imao naizmenične karike tri vrste - dvoglave orlove, ukrašene okvire sa monogramom Petra Velikog i krstove Svetog Andreje. Ordenske oznake ukrašene dijamantskim ukrasima označavale su najviši red Ordena. Počev od 1797. godine, oni koji su odlikovani Ordenom Svetog Andreja Prvozvanog istovremeno su postajali nosioci nižih ordena Svetog Aleksandra Nevskog i Svete Ane prvog reda. U 19. veku njima su dodate Orden Belog orla i Orden Svetog Stanislava. Početkom 18. veka, uz medalje i Orden Svetog Andreja Prvozvanog, uvedene su zlatne insignije - krunisane minijature portreta Petra Velikog ukrašene emajlom i dijamantima. Pridajući ovom odlikovanju najveći značaj, sam Petar Veliki je dodeljivao ove panagije svojim najbližim saradnicima i generalima koji su se istakli na bojnim poljima.
Ruski ženski orden Svete Katarine sa motom „Za ljubav i otadžbinu“ ustanovljen je 1714. godine. Supruga Petra Velikog bila je prva koja je dobila orden i do 1726. godine bila je jedina žena koja je nosila ovo odlikovanje. Kasnije je orden dodeljivan dvorskim damama za dobrotvorni rad. Pojava trećeg ruskog ordena takođe je bila povezana sa imenom Petra Velikog. On je odlučio da ustanovi vojno odlikovanje u znak sećanja na kneza Aleksandra Nevskog, poznatog po svojim pobedama nad Šveđanima. Međutim, zvanično je Orden Svetog Aleksandra Nevskog ustanovljen 21. maja 1725. godine, neposredno nakon smrti Petra Velikog. Katarina I je ustanovila Orden, čiji je moto bio „Za podvige i otadžbinu“, kao nagradu za vojne podvige i državnu službu otadžbini. Oznake Ordena, ukrašene dijamantima, označavale su njegov najviši stepen. Nosilac ovog Ordena sa dijamantima bio je čuveni ataman Kozačke Donske vojske M. I. Platov, koji je bio odlikovan istim ordenom, ali bez dijamantskih odlikovanja, za kampanju 1806-1807.
Orden Svetog Georgija ustanovljen je 26. novembra 1769. godine u Sankt Peterburgu. Tokom svečane ceremonije, Katarina II je odlikovala sebe prvim stepenom ovog ordena, najpoštovanijeg u predrevolucionarnoj Rusiji. Orden Svetog Georgija sa motom „Za službu i hrabrost“ bio je namenjen isključivo za odlikovanje oficira u ratno vreme za hrabrost i hrabrost pokazanu u borbi.`
g51