| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 2007
ISBN: 978-86-481-0044-3
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Plavi jahač 2007 295 strana
odlična očuvanost
Knjiga `Kurosavin nemir svijeta`, koju je napisao don Branko Sbutega (1952-2006), je zbirka eseja, priča i intervjua nastalih tokom petnaest godina raspada Jugoslavije.
Iako naslov sugeriše da je knjiga isključivo o japanskom filmskom reditelju Akiri Kurosavi, delo ima širi kontekst. Kroz analizu Kurosavine umetnosti i filmova, Sbutega zapravo artikuliše sopstvenu filozofiju života, baveći se ontološkim, sociološkim i psihološkim aspektima ljudskog postojanja i `nemira sveta`.
Knjiga se smatra značajnim doprinosom suočavanju s prošlošću u Jugoistočnoj Evropi, a Boka Kotorska, kao model suživota različitosti, igra važnu ulogu u autorovom viđenju sveta.
Don Branko kazuje: `Savršeno sam svjestan koliko je moja pojedinačna sudbina mala, sićušna i beznačajna za povijest, ali ja prvenstveno imam. ne povijest nego sebe. I zato, dok se na planu velike povijesti ispisuje krvava i tragična drama ovoga prostora i vremena, na planu moje osobne biografije ja pokušavam upisati nešto što će mi život i dalje činiti lijepim i znakovitim. To je jedino što pojedinac može i treba, bez obzira na povijesni kontekst i s obzirom na povijesni kontekst`. Jedno je opća povijest a drugo osobna priča: to je susret povijesti s biografijom!
Pored službene (ili javne ili opće ili velike) povijesti postoji neslužbena (ili skrivena ili tajna ili mala) povijest kao dopuna ove prve i njena kritika. Službena povijest naglašava ulogu države, vojske i diplomacije, a premalo ili nikako ono osobno, jednokratno, neponovljivo. Pored `javne povijesti čovječanstva` postoji `privatna povijest čovjeka`, koja uglavnom ostaje nezabilježena i nepoznata...
Zanimljiv vodič kroz raskošne svjetove teosa, umjetnosti i filozofije, izvanredni tumač eteričnih mirisa, toposa i paradoksa zvanog – planet Boka. Potomak osam stotina stare obitelji bokeljskih pomorskih kapetana i proizvođača svile.