pregleda

Knez od Semberije Ivan Knežević 1760.-1840.


Cena:
400 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Beograd-Čukarica,
Beograd-Čukarica
Prodavac

MojSvetKnjiga (4629)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 7909

Moj Dućan Moj Dućan

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Ivan Knežević (Popovi, 1760 — Šabac, 29. jun/12. jul 1840) poznatiji u narodu kao Knez Ivo od Semberije je bio knez nad svim selima tadašnje Bijeljinske nahije.

Knez Ivo je rođen u Popovima kod Bijeljine. Pored Filipa Višnjića jedan je od najznačajnijih srpskih istorijskih ličnosti rođenih u Semberiji i kao takav se pojavljuje na grbu opštine Bijeljina.

Život u Semberiji
Knez Ivo je bio obor-knez nad svih 12 sela Bijeljinske nahije i 1806. godine je učestvovao u otkupljivanju srpskog roblja od Turaka. 1809. godine je stao na čelo ustanika u Semberiji u događajima „ofanzivnog plana“ kojim je Karađorđe nameravao da oslobodi celu Bosnu i sve srpske zemlje na Balkanu. Međutim, zbog neočekivanog upada Turaka u Pomoravlje, sve ustaničke vojske su se morale povući iz Bosne u Srbiju plašeći se odmazde Turaka i sa njima je i Knez Ivo napustio ove krajeve.

Izbeglištvo
Sa svojim ustanicima 1809. godine Knez Ivo se naselio u Mačvi i selima duž Save, gde je dobio titulu vojvode izbeglih Srba. Tokom tog vremena, od 1809. do 1813. nalazio se u vojnom smislu pod komandom vojvode popa Luke Lazarevića u Šapcu. Kada je 1813. godine propala Karađorđeva Srbija, knez Ivo od Semberije se ponovo opredelio za izbeglištvo i sve do iza 1820. godine živi u Sremu, na teritoriji Austrijske carevine.

Novi gospodar Srbije, knez Miloš Obrenović, dozvolio je knezu Ivanu da se 1820. godine ponovo nastani u Šapcu, gde ga je postavio za člana Opštinskog suda. On nije mogao da obavlja ovu službu, pa je poslednjih godina života bio kratko domar u šabačkoj gimnaziji, a na kraju života i štićenik vladike Maksima na episkopskom konaku u Šapcu.

29. juna (po starom kalendaru) 1840. godine je umro. Njegov portret naslikao je Georgije Bakalović i danas se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu.

Dela o Knezu Ivi

Filip Višnjić i Knez Ivo od Semberije na grbu Grada Bijeljine.
Knez Ivo od Semberije je opevan u pesmi Filipa Višnjića `Knez Ivan Knežević`, koja je dobila i istorijski uvod napisan od strane Vuka Karadžića. Takođe, Branislav Nušić je napisao tragediju „Knez Ivo od Semberije“, na osnovu koje je nastala i opera „Knez Ivo od Semberije“. Spomenik s njegovom bistom u Šapcu je osvećen 26. septembra 1937.
Ocuvano
Ima posvetu
147

Najpovoljnije slanje knjiga je postom posle uplate na racun.Kurirske sluzbe su poskupele!
MOJ SVET KNJIGA
OTKUP I PRODAJA KNJIGA

saljem posle uplate na račun
Kontarktirati me po uplati(poslati sliku uplatnice na viber)
Clanovima bez pozitivnih ocena ne saljem pouzecem
Uplatiti cenu knjige plus tiskovina 190 din(za tezinu do 250gr)
OTKUP I PRODAJA KNJIGA
MOJ SVET KNJIGA

Predmet: 81607529
Ivan Knežević (Popovi, 1760 — Šabac, 29. jun/12. jul 1840) poznatiji u narodu kao Knez Ivo od Semberije je bio knez nad svim selima tadašnje Bijeljinske nahije.

Knez Ivo je rođen u Popovima kod Bijeljine. Pored Filipa Višnjića jedan je od najznačajnijih srpskih istorijskih ličnosti rođenih u Semberiji i kao takav se pojavljuje na grbu opštine Bijeljina.

Život u Semberiji
Knez Ivo je bio obor-knez nad svih 12 sela Bijeljinske nahije i 1806. godine je učestvovao u otkupljivanju srpskog roblja od Turaka. 1809. godine je stao na čelo ustanika u Semberiji u događajima „ofanzivnog plana“ kojim je Karađorđe nameravao da oslobodi celu Bosnu i sve srpske zemlje na Balkanu. Međutim, zbog neočekivanog upada Turaka u Pomoravlje, sve ustaničke vojske su se morale povući iz Bosne u Srbiju plašeći se odmazde Turaka i sa njima je i Knez Ivo napustio ove krajeve.

Izbeglištvo
Sa svojim ustanicima 1809. godine Knez Ivo se naselio u Mačvi i selima duž Save, gde je dobio titulu vojvode izbeglih Srba. Tokom tog vremena, od 1809. do 1813. nalazio se u vojnom smislu pod komandom vojvode popa Luke Lazarevića u Šapcu. Kada je 1813. godine propala Karađorđeva Srbija, knez Ivo od Semberije se ponovo opredelio za izbeglištvo i sve do iza 1820. godine živi u Sremu, na teritoriji Austrijske carevine.

Novi gospodar Srbije, knez Miloš Obrenović, dozvolio je knezu Ivanu da se 1820. godine ponovo nastani u Šapcu, gde ga je postavio za člana Opštinskog suda. On nije mogao da obavlja ovu službu, pa je poslednjih godina života bio kratko domar u šabačkoj gimnaziji, a na kraju života i štićenik vladike Maksima na episkopskom konaku u Šapcu.

29. juna (po starom kalendaru) 1840. godine je umro. Njegov portret naslikao je Georgije Bakalović i danas se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu.

Dela o Knezu Ivi

Filip Višnjić i Knez Ivo od Semberije na grbu Grada Bijeljine.
Knez Ivo od Semberije je opevan u pesmi Filipa Višnjića `Knez Ivan Knežević`, koja je dobila i istorijski uvod napisan od strane Vuka Karadžića. Takođe, Branislav Nušić je napisao tragediju „Knez Ivo od Semberije“, na osnovu koje je nastala i opera „Knez Ivo od Semberije“. Spomenik s njegovom bistom u Šapcu je osvećen 26. septembra 1937.
Ocuvano
Ima posvetu
147
81607529 Knez od Semberije Ivan Knežević 1760.-1840.

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.