Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1934
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Polovna knjiga, korice blago pohabane, unutrašnjost odlično očuvana.
Izdavač: Knjižara S. B. Cvijanović - Beograd,
1934. god.
Broširan povez, 20 cm.
44 str.
Radovan Košutić (Ruma, 20. februar 1866 - Opovo, 9. april 1949) je bio srpski slavista i univerzitetski profesor.
Gimnazijsko školovanje započeo je u Sremskim Karlovcima, a završio u Novom Sadu (1885). Potom upisuje studije slovenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Beču, a nastavio ih je u Pragu, Krakovu, Lavovu i Petrogradu. Diplomirao je u Beču 1890. godine.
Od jeseni 1890. ponovo je u Petrogradu, gde će ostati s kratkim prekidima više od tri godine. Godine 1893. proveo je osam meseci na studijama u Parizu. Zatim prelazi u Beograd, gde je objavio svoje prve naučne radove (o francuskoj književnosti).
Katedru istočnih i zapadnih slovenskih jezika i književnosti na Beogradskom univerzitetu držao je 45 godina. U januaru 1895. postavljen je za „privremenog učitelja” (u rangu lektora) Velike škole za ruski, češki i poljski jezik i književnost. Za stalnog docenta Beogradskog univerziteta za jezike i književnosti Istočnih i Zapadnih Slovena postavljen je 1905. godine. Za vanrednog profesora je izabran 1919, a za redovnog profesora 1922. godine.
Stalno je održavao veze sa Rusijom, i skoro svake godine bar na kraće vreme je odlazio u tu zemlju. Tamo ga zatiče i Prvi svetski rat. Za vreme Oktobarske revolucije nalazio se u Petrogradu. Pošto je iz štampe izašla njegova Fonetika ruskog jezika (1919) vraća se u otadžbinu.
Penzionisan je 1936, ali je predavao ruski jezik na Filozofskom fakultetu kao honorarni redovni profesor do juna 1941. kada ga je Komesarska uprava razrešila dužnosti. Drugi svetski rat proveo je u Beogradu, a nakon oslobođenja preselio se u Opovo. Bio je dugogodišnji nastavnik i upravnik Slovenskog seminara na Beogradskom univerzitetu.
Autor je više udžbenika i priručnika: Gramatika poljskog jezika (1898), Gramatika ruskog jezika II. Oblici (1914), monografija Gramatika ruskog jezika. Glasovi. A. Opšti deo. Književni izgovor (1919), Primeri književnog jezika poljskog (1901), Primeri književnog jezika ruskog 1-3 (1910, 1911, 1920). Objavio je i nekoliko zbirki poezije.
Izabran je za počasnog doktora filozofije na Jagelonskom univerzitetu u Krakovu (1900), dopisnog člana Akademije nauka SSSR (1928) i dopisnog člana Slovenskog instituta u Pragu (1929).
U čast Radovana Košutića Slavističko društvo Srbije je 2014. ustanovilo priznanje za izuzetan naučni doprinos srpskoj slavistici u oblastima kojima se bavio profesor Košutić.
Sa suprugom Milom imao je sina Vladetu.
Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu.