Godina izdanja: 2011
ISBN: 978-86-7562-096-9
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

NOVA, NEKORIŠĆENA


Imela i stablo : eseji, kronike / Ivan Lovrenović
Godina 2011
Beograd : ǂBiblioteka ǂXX vek : Krug, 2011 (Beograd : Čigoja štampa)
Fizički opis 351 str. ; 18 cm
Zbirka Biblioteka XX vek ; 194
Tiraž 1.000
Napomene i bibliografske reference uz tekst.
Predmetne odrednice
Bosna i Hercegovina -- Društvene prilike -- 2000-2010

Prvi decenij Dvadeset prvoga vijeka vrijeme je u kojemu su pisani tekstovi uvršteni u ovu knjigu. U njima je pečat svakodnevnice i uplitanja u nju vidljiv i namjeran. Horizont te svakodnevnice - bosanske i postjugoslavenske svakodnevnice početka Stoljeća – nizak je, tijesan i zamračen. Bosna, strašna žrtva raspada Jugoslavije, glavnih aktera toga raspada, te svojih unutarnjih bjesova, kao da se vratila u predemancipacijsko stanje, u nekakav zagubljeni, mrtvi rukavac Historije, iz kojega nikako da izbije na glavni put, u Svijet.
Postala je ne-mjesto; u takvoj mjeri, da za ljubav i za suosjećanje s njezinom tragedijom treba premnogo snage i empatije, jer su i tragedija i suosjećanje uniženi, instrumentalizirani i politički unovčeni do rugla i do besmisla.

Ivan Lovrenović, pisac, urednik, novinar. Rođen u Zagrebu (1943), živi u Sarajevu. Osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju završio u Mrkonjić-Gradu, gimnaziju i filozofski fakultet u Zagrebu (južnoslavenske književnosti, jezik, etnologija). Do 1976. predavao u gimnaziji u Mrkonjić-Gradu, potom radio u Sarajevu kao urednik u reviji za kulturu Odjek, te kao urednik u izdavačkim kućama „Veselin Masleša“ i Svjetlost. Od 1992. godine, nakon bijega s obitelji iz okupirane sarajevske četvrti Grbavica, godinu dana živio u opsjednutom Sarajevu, a od 1993. do 1996. u egzilu u Zagrebu i u Berlinu. Nakon Dejtonskoga sporazuma i reintegracije Grbavice 1996. godine, vratio se u Sarajevo.
Književnu prozu, eseje, novinske članke i komentare objavljuje od 1969. godine. Proza, članci i eseji prevođeni su mu na strane jezike. Knjiga o kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (Unutarnja zemlja) objavljena je na njemačkom, češkom, madžarskom i engleskom jeziku.
U „Veselinu Masleši“ i u Svjetlosti pokrenuo i uređivao niz književnih, kulturoloških, leksikografskih i znanstvenih izdanja i biblioteka. Sudjelovao u koncipiranju i uređivanju izdanjā biblioteke Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine.
Od 1992. do 1996. eseji i članci o aspektima rata u Bosni objavljivani su mu u listovima i časopisima New York Times, Frankfurter Rundschau, Frankfurter Algemeine Zeitung, Die Zeit, Le Messager Européen itd.
Između 1993. i 1997. na poziv Nenada Popovića uređivao ediciju bosanske egzilantske književnosti Ex Ponto u zagrebačkoj izdavačkoj kući Durieux.
Uredio književnu biblioteku Dani, u kojoj je tokom 2004/2005. godine u Sarajevu objavljeno 60 knjiga. Kod sarajevsko-zagrebačkoga izdavača Synopsis pokrenuo i uređuje biblioteku Iz Bosne Srebrene – izabrani spisi bosanskih franjevaca od 17. do 20. stoljeća u dvadeset svezaka. Do 2019. objavljeno deset svezaka.
Bio je među osnivačima bosanskohercegovačkoga centra međunarodnoga PEN kluba u jesen 1992. u opsjednutom Sarajevu. Jedan je od pokretača sarajevskoga tjednika Dani 1992. godine i stalni suradnik do novembra 2010. Na poziv Slavka Goldsteina bio je član uredništva zagrebačkoga časopisa za kulturu demokracije Erasmus, te član uredništva news-magazina Tjednik. Pokrenuo i od 1998. do 2003. godine u Sarajevu uređivao časopis za kulturu, znanost, društvo i politiku Forum Bosnae. Pisao u splitskom političko-satiričnom listu Feral Tribune do njegova gašenja 2008. godine.

MG P2 (L)