Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Jezik: Engleski
Godina izdanja: K149
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Rastko Petrović je rođen 1898. u porodici koja je imala još jednog umetnika - njegovu sestru Nadeždu, čuvenu slikarku. Pored književnog dela po kome je poznat, u dva navrata je službovao kao diplomata Kraljevine Jugoslavije. Politička situacija nepovratno je uticala na njegovo delo.
Kao sedamnaestogodišnjak, zajedno sa porodicom prelazi Albaniju. Posle povlačenja sa vojskom preko Albanije, odlazi u Pariz gde studira prava, književnost i istoriju umetnosti. U Parizu se upoznaje sa avangardnim umetničkim i književnim krugovima, među njima i sa budućim nadrealistima. Pod njihovim uticajem 1921. piše roman `Burleska gospodina Peruna boga groma` o životu staroslovenskih božanstava. U romanu razbija do tada ustaljeno jedinstvo vremena, prostora i radnje.
Po završetku studija prava se vraća u Beograd, gde 1922. objavljuje knjigu `Otkrovenje`. U ovoj knjizi napušta sva obeležja starog stiha. Razgrađuje jezičku strukturu da bi dopreo do izvanpojmovnih sadržaja. Pod snažnim uticajem psihoanalize prelazi na bavljenje podsvesnim i metafizičkim.
Knjigom `Otkrovenje` definiše novu stilsku odrednicu - pravoslavni ekspresionizam. Dve godine kasnije postaje jedan od urednika nadrealističkog časopisa `Svedočanstva`, u kome objavljuje eseje i kritike, a u poslednjoj svesci i originalan crtež Pabla Pikasa, koji mu je slikar poslao iz Pariza.
Diplomatijom počinje da se bavi 1926. kada ga Vlada Kraljevine Jugoslavije šalje u rimsko poslanstvo. Početak diplomatske službe ga ne ometa u književnom radu. Počinje da se interesuje za egzotične predele i narode. Odlazi na putovanje u Afriku, gde beleži veliki broj fotografija i crteža. Objavljuje putopise `Afrika` 1930. i `LJudi govore` 1931. godine.
Prelazi u diplomatsku službu jugoslovenskog poslanstva u Sjedinjenim Američkim Državama 1935. godine, prvo na mesto vicekonzula u Čikagu, a potom na mesto prvog sekretara ambasade. U Americi ostaje sve do sloma Kraljevine 1945. godine, gde i umire 1949. ne doživevši objavljivanje svog najobimnijeg dela, romana `Dan šesti`. Prvi moderni roman o povlačenju preko Albanije, `Dan šesti` objavljen je tek 1960. godine.