Stara cena |
720 din |
|
Cena: |
Želi ovaj predmet: | 13 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | PostNet (pre slanja) Lično |
Grad: |
Stari grad, Beograd-Stari grad |
Godina izdanja: 2014.
ISBN: 978-86-82937-14-2
Jezik: Srpski
Autor: Strani
BEŽANIJA. IZ JEDNOG SRPSKOG DNEVNIKA 1915. i 1916. g.
• Naslov izvornika: DIE FLUCHT. AUS EINEM SERBISCHEN TAGEBUCH 1915 und 1916 (Muenchen: Albert Langen und Georg Mueller, 1935)
• Autor: Gerhard Gezeman (Gerhard Gesemann, 1888-1948)
• Preveo: dr Tomislav Bekić, prof. Univerziteta u Novom Sadu
• Izdavač: Equilibrium, Beograd
• 190 str., broširano, 15 x 23 cm.
KNJIGA JE NOVA!
Gerhard Gezeman bio je jedan do najboljih znalaca južnoslovenskog narodnog stvaralaštva, posebno srpskohrvatske narodne pesme.
Kao sledbenik Jovana Cvijića nastojao je da u svojim radovima etnokulturološkog sadržaja ocrta karakterologiju Jugoslovena.
Svojim jugoslavističkim i balkanološkim radovima uticao je na potonji razvoj nemačke jugoslavistike preko Maksimilijana Brauna i Alojza Šmausa sve do u naše dane.
Uz istoričara Hermana Vendela bio je jedan od najvećih prijatelja koje su Srbi imali u nemačkom kulturnom prostoru u prvoj polovini XX veka.
U ovoj knjizi Gezeman je objavio sadržaj svoga dnevnika vođenog tokom jeseni i zime 1915. i 1916. g., kada se, kao slavista na početku naučne karijere i novopečeni službenik srpskog Ministarstva prosvete, profesor Prve muške gimnazije u Beogradu, sa narodom i vojskom povlačio preko Crne Gore i Albanije.
Gezemanov dnevnik je sjajno svedočanstvo istorije i to upravo one svakodnevne istorije koja je običnog čoveka i ceo jedan narod izdigla do svetsko-istorijskog značaja. Deleći sudbinu običnih vojnika iz srpskih prethodnica i civila, koji su više bežali od vlastite sudbine nego se organizovano povlačili, Gezeman je svoje lično iskustvo uobličio izvanrednim literarnim iskazom, plastično slikajući dramu na putevima, u bivacima, konačištima i svratištima, od Kraljeva 1. novembra 1915. do Drača i italijansko-švajcarske granice, krajem januara 1916. godine.
U dnevniku Gezeman se `otkriva` kao čovek, ali, isto tako, i kao vrstan svedok istorije. Gezemanovo svedočenje `otkriva` i čoveka koji izvanredno poznaje srpsku istoriju, njene ljude i krajeve, književnog stvaraoca koji je sposoban da `uhvati` i britkim i jasnim stilom iskaže svakodnevnu ljudsku dramu `bekstva` koje često nije imalo racionalno objašnjenje.