pregleda

Sava Damjanov - ISTORIJA KAO APOKRIF


Cena:
350 din
Želi ovaj predmet: 4
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

alenemigrant (3840)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 7873

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

ISTORIJA KAO APOKRIF , Prof. dr Sava Damjanov , Agora Zrenjanin 2008 , Pomerene vrednosti Cirkusa Istorije jesu u središtu pažnje nove knjige najvećeg rablezijanca savremene srpske proze Save Damjanova.
Ako je publika njegove Pričke doživljavala kao književni skandal, a Remek-delca smatrala još većim, onda `bezobrazne` priče romana-lakrdije Istorija kao Apokrif, svakako predstavljaju najveći - one su istinski šamar društvenim stereotipima, lažnom moralu i različitim oficijelnim hijerarhijama!
Posmatrajući Istoriju (glavnu junakinju knjige) kao svojevrsni karneval, cirkusku igru i najrazuzdanija orgija, ali i kao najdublja misterija u isti mah, autor nam sasvim neočekivano - a usred zaglušujuće gomile stvarnosnih, književnoistorijskih i istorijskih `činjeniva` - otkriva tajnu smehotvorstva. Onu koja je dovoljno ezoterična da se ne može samo svesti na humor, parodiju, satiru...Onu u kojoj su EROS, MITOS I SMEHOS su ovde u gotovo sumatraistički suptilnim vezama.
Pred čitaocem je, dakle, duhovita, smela, fantazmagorična, ironična, melanholična, bezobrazna, politički pornografska, jezički lascivna knjiga, rečju – knjiga koja pokušava biti izvan i iznad svih tabua!
tvrd povez, latinica, 196 strana , format 14,5 x 21 cm

Ima posvetu i potpis pisca.

Sava Damjanov (Novi Sad, 29. septembar 1956) srpski je književnik, istoričar književnosti i profesor emeritus na Univerzitetu u Novom Sadu. Pisao je prozu, književnokritičke i književnoistorijske radove. Njegov umetnički, naučni i pedagoški rad obeležava prevrednovanje i reinterpretacija srpskog književnog nasleđa.
Sava Damjanov je pisac, književni istoričar, esejista i univerzitetski profesor. Kao prozaistu, književna kritika ga smatra jednim od vodećih predstavnika srpskog postmodernizma. Njegova naučna istraživanja usmerena su pre svega ka fantastičnoj književnosti, erotskim i jezičko-eksperimentalnim slojevima u srpskoj tradiciji, teoriji recepcije, postmodernizmu, kao i ka komparativistici. Priređivao je za štampu tekstove srpskih pisaca 18, 19. i 20. veka. Tokom devedesetih godina uređivao je časopis za svetsku književnost Pismo, i Sveti Dunav, magazin posvećen srednjoevropskoj kulturi. Bio je urednik „Biblioteke srpske fantastike`, edicije „Novosadski manuskript`, kao i antologijske biblioteke „Deset vekova srpske književnosti“ kod Izdavačkog centra Matice srpske. Jedan je od osnivača međunarodnog književnog festivala „Prozefest“ (u Novom Sadu) i nagrade „Milovan Vidaković“ koja se dodeljuje za životno delo. Jedan je od osnivača i prvi predsednik Društva novosadskih književnika (DNK). Predavao je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gde je i diplomirao (1980. godine, grupa za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik), magistrirao (1986) i doktorirao (1996) pod mentorstvom akademika Milorada Pavića.
Njegovi tekstovi prevođeni su na engleski, francuski, nemački, ruski, poljski, češki, mađarski, slovački, rusinski, ukrajinski, bugarski, slovenački i makedonski jezik. Zastupljen je u antologijama savremene srpske proze.
U zimskom semestru 2001/2002. predavao je na katedri za slavistiku Univerziteta u Tibingenu (Nemačka). Držao je predavanja i na Univerzitetima u Regensburgu, Frajburgu, Berlinu, Haleu, Triru, Getingenu, Bonu, Torinu, Veneciji, Krakovu, Vroclavu, Varšavi, Gdanjsku, Lođu, Opolu, Sosnovjecu, Velikom Trnovu, Ljubljani, Skoplju, Budimpešti, Kijevu i Lavovu. Sarađivao je na doktorskim studijama Univerziteta u Beogradu, Nišu, Nikšiću, Zagrebu, Ljubljani, Krakovu, Berlinu, Veneciji, Lisabonu i Melburnu. Učesnik je mnogih međunarodnih književnih i naučnih simpozijuma u zemlji i inostranstvu.
Na sednici Senata Univerziteta u Novom Sadu, održanoj 31. marta 2022. godine, izabran je u zvanje profesora emeritusa.

Nagrade i priznanja
Brankova nagrada Matice srpske
Nagrada „Zaharije Orfelin”
Nagrada SIZ-a kulture Vojvodine za originalni domet u književnoj istoriografiji
Nagrada Društva književnika Vojvodine za knjigu godine, za Pričke, 1995.
Nagrada „Laza Kostić”, za knjigu Novo čitanje tradicije, 2003.[6]
Nagrada „Gospođin vir”, za poetsku zbirku Istorija kao apokrif, 2009.[7]
Nagrada „Sreten Marić”, za petoknjižje Damjanov: srpska književnost iskosa, 2013.[8]
Nagrada „Todor Manojlović”, za moderan umetnički senzibilitet, za 2017.[9]
Nagrada „Art-Anima”, za popularizaciju fantastike, 2018.[10]
Nagrada „Teodor Pavlović”, za knjigu Also sprach Damjanov, 2019.[11]
Nagrada „Stevan Pešić”, za knjigu Istorija kao apokrif, 2021.[12]
Dela
Istraživanje savršenstva (roman), Beograd 1983;
Graždanski erotikon (antologija), Niš 1987.
Koreni moderne srpske fantastike (studija), Novi Sad 1988.
Kolači, obmane, nonsensi (priče), Beograd 1989.
Šta to beše mlada srpska proza? (eseji i kritike), Beograd 1990.
Pričke (proza), Beograd 1994.
Nova (postmoderna) srpska fantastika (antologija), Beograd 1994.
Koder: istorija jedne recepcije (studija), Beograd 1997.
Povesti različne: lirske, epske, no najviše neizrecive (priče), Novi Sad 1997.
Glosolalija (izabrane i nove priče), Novi Sad 2001.
Novo čitanje tradicije (književnoistorijski ogledi), Novi Sad 2002.
Novi Sad – zemlji raj (hrestomatija, u koautorstvu sa L. Mustedanagić ), Pančevo 2003.
Novi Sad – zemlji raj I-II (hrestomatija, u koautorstvu sa L. Mustedanagić), Pančevo 2004.
Antologija serbskoj postmodernoj fantastiki (na ukrajinskom), Lavov, 2004.
Postmoderna srpska fantastika (antologija), Novi Sad 2004.
Graždanski erotikon (antologija – drugo, dopunjeno i ilustrovano izdanje), Novi Sad 2005.
Remek-delca (priče), Beograd 2005.
Eros i po(r)nos (eseji, prikazi, mistifikacije), Beograd 2006.
Istorija kao apokrif (roman), Novi Sad 2008.
Apokrifna istorija srpske (post)moderne (eseji), Beograd 2008.
Porno-liturgija arhiepiskopa Save (priče), Novi Sad-Zrenjanin 2010.
Damjanov: Srpska književnost iskosa (izabrani književnoistorijski i književnokritički radovi), knjige 1–6, „Službeni glasnik“, Beograd 2011–2018:
Knjiga 1: Vrtovi nestvarnog (ogledi o srpskoj fantastici);
Knjiga 2: Veliki kod: Đorđe Marković Koder (studija i eseji);
Knjiga 3: Srpski erotikon (erotografija u srpskoj književnosti);
Knjiga 4: Nova čitanja tradicije 1–3 (književnoistorijski ogledi);
Knjiga 5: Šta to beše srpska postmoderna? (eseji i kritike);
Knjiga 6: Epilog (eseji).
Itika Jeropolitika@Vuk (roman), Novi Sad–Zrenjanin 2014.
Also sprach Damjanov (izabrani intervjui sa komentarima), Zrenjanin 2019.
Damjanov: Iskoni bѢ slovo (izabrana proza), knjige 1–4, „Agora“, Novi Sad 2018–2021.
Knjiga 1: Istraživanje savršenstva;
Knjiga 2: Kolači, obmane, nonsensi;
Knjiga 3: Remek-delca;
Knjiga 4: Istorija kao apokrif.


Predmet: 19913217
ISTORIJA KAO APOKRIF , Prof. dr Sava Damjanov , Agora Zrenjanin 2008 , Pomerene vrednosti Cirkusa Istorije jesu u središtu pažnje nove knjige najvećeg rablezijanca savremene srpske proze Save Damjanova.
Ako je publika njegove Pričke doživljavala kao književni skandal, a Remek-delca smatrala još većim, onda `bezobrazne` priče romana-lakrdije Istorija kao Apokrif, svakako predstavljaju najveći - one su istinski šamar društvenim stereotipima, lažnom moralu i različitim oficijelnim hijerarhijama!
Posmatrajući Istoriju (glavnu junakinju knjige) kao svojevrsni karneval, cirkusku igru i najrazuzdanija orgija, ali i kao najdublja misterija u isti mah, autor nam sasvim neočekivano - a usred zaglušujuće gomile stvarnosnih, književnoistorijskih i istorijskih `činjeniva` - otkriva tajnu smehotvorstva. Onu koja je dovoljno ezoterična da se ne može samo svesti na humor, parodiju, satiru...Onu u kojoj su EROS, MITOS I SMEHOS su ovde u gotovo sumatraistički suptilnim vezama.
Pred čitaocem je, dakle, duhovita, smela, fantazmagorična, ironična, melanholična, bezobrazna, politički pornografska, jezički lascivna knjiga, rečju – knjiga koja pokušava biti izvan i iznad svih tabua!
tvrd povez, latinica, 196 strana , format 14,5 x 21 cm

Ima posvetu i potpis pisca.

Sava Damjanov (Novi Sad, 29. septembar 1956) srpski je književnik, istoričar književnosti i profesor emeritus na Univerzitetu u Novom Sadu. Pisao je prozu, književnokritičke i književnoistorijske radove. Njegov umetnički, naučni i pedagoški rad obeležava prevrednovanje i reinterpretacija srpskog književnog nasleđa.
Sava Damjanov je pisac, književni istoričar, esejista i univerzitetski profesor. Kao prozaistu, književna kritika ga smatra jednim od vodećih predstavnika srpskog postmodernizma. Njegova naučna istraživanja usmerena su pre svega ka fantastičnoj književnosti, erotskim i jezičko-eksperimentalnim slojevima u srpskoj tradiciji, teoriji recepcije, postmodernizmu, kao i ka komparativistici. Priređivao je za štampu tekstove srpskih pisaca 18, 19. i 20. veka. Tokom devedesetih godina uređivao je časopis za svetsku književnost Pismo, i Sveti Dunav, magazin posvećen srednjoevropskoj kulturi. Bio je urednik „Biblioteke srpske fantastike`, edicije „Novosadski manuskript`, kao i antologijske biblioteke „Deset vekova srpske književnosti“ kod Izdavačkog centra Matice srpske. Jedan je od osnivača međunarodnog književnog festivala „Prozefest“ (u Novom Sadu) i nagrade „Milovan Vidaković“ koja se dodeljuje za životno delo. Jedan je od osnivača i prvi predsednik Društva novosadskih književnika (DNK). Predavao je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gde je i diplomirao (1980. godine, grupa za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik), magistrirao (1986) i doktorirao (1996) pod mentorstvom akademika Milorada Pavića.
Njegovi tekstovi prevođeni su na engleski, francuski, nemački, ruski, poljski, češki, mađarski, slovački, rusinski, ukrajinski, bugarski, slovenački i makedonski jezik. Zastupljen je u antologijama savremene srpske proze.
U zimskom semestru 2001/2002. predavao je na katedri za slavistiku Univerziteta u Tibingenu (Nemačka). Držao je predavanja i na Univerzitetima u Regensburgu, Frajburgu, Berlinu, Haleu, Triru, Getingenu, Bonu, Torinu, Veneciji, Krakovu, Vroclavu, Varšavi, Gdanjsku, Lođu, Opolu, Sosnovjecu, Velikom Trnovu, Ljubljani, Skoplju, Budimpešti, Kijevu i Lavovu. Sarađivao je na doktorskim studijama Univerziteta u Beogradu, Nišu, Nikšiću, Zagrebu, Ljubljani, Krakovu, Berlinu, Veneciji, Lisabonu i Melburnu. Učesnik je mnogih međunarodnih književnih i naučnih simpozijuma u zemlji i inostranstvu.
Na sednici Senata Univerziteta u Novom Sadu, održanoj 31. marta 2022. godine, izabran je u zvanje profesora emeritusa.

Nagrade i priznanja
Brankova nagrada Matice srpske
Nagrada „Zaharije Orfelin”
Nagrada SIZ-a kulture Vojvodine za originalni domet u književnoj istoriografiji
Nagrada Društva književnika Vojvodine za knjigu godine, za Pričke, 1995.
Nagrada „Laza Kostić”, za knjigu Novo čitanje tradicije, 2003.[6]
Nagrada „Gospođin vir”, za poetsku zbirku Istorija kao apokrif, 2009.[7]
Nagrada „Sreten Marić”, za petoknjižje Damjanov: srpska književnost iskosa, 2013.[8]
Nagrada „Todor Manojlović”, za moderan umetnički senzibilitet, za 2017.[9]
Nagrada „Art-Anima”, za popularizaciju fantastike, 2018.[10]
Nagrada „Teodor Pavlović”, za knjigu Also sprach Damjanov, 2019.[11]
Nagrada „Stevan Pešić”, za knjigu Istorija kao apokrif, 2021.[12]
Dela
Istraživanje savršenstva (roman), Beograd 1983;
Graždanski erotikon (antologija), Niš 1987.
Koreni moderne srpske fantastike (studija), Novi Sad 1988.
Kolači, obmane, nonsensi (priče), Beograd 1989.
Šta to beše mlada srpska proza? (eseji i kritike), Beograd 1990.
Pričke (proza), Beograd 1994.
Nova (postmoderna) srpska fantastika (antologija), Beograd 1994.
Koder: istorija jedne recepcije (studija), Beograd 1997.
Povesti različne: lirske, epske, no najviše neizrecive (priče), Novi Sad 1997.
Glosolalija (izabrane i nove priče), Novi Sad 2001.
Novo čitanje tradicije (književnoistorijski ogledi), Novi Sad 2002.
Novi Sad – zemlji raj (hrestomatija, u koautorstvu sa L. Mustedanagić ), Pančevo 2003.
Novi Sad – zemlji raj I-II (hrestomatija, u koautorstvu sa L. Mustedanagić), Pančevo 2004.
Antologija serbskoj postmodernoj fantastiki (na ukrajinskom), Lavov, 2004.
Postmoderna srpska fantastika (antologija), Novi Sad 2004.
Graždanski erotikon (antologija – drugo, dopunjeno i ilustrovano izdanje), Novi Sad 2005.
Remek-delca (priče), Beograd 2005.
Eros i po(r)nos (eseji, prikazi, mistifikacije), Beograd 2006.
Istorija kao apokrif (roman), Novi Sad 2008.
Apokrifna istorija srpske (post)moderne (eseji), Beograd 2008.
Porno-liturgija arhiepiskopa Save (priče), Novi Sad-Zrenjanin 2010.
Damjanov: Srpska književnost iskosa (izabrani književnoistorijski i književnokritički radovi), knjige 1–6, „Službeni glasnik“, Beograd 2011–2018:
Knjiga 1: Vrtovi nestvarnog (ogledi o srpskoj fantastici);
Knjiga 2: Veliki kod: Đorđe Marković Koder (studija i eseji);
Knjiga 3: Srpski erotikon (erotografija u srpskoj književnosti);
Knjiga 4: Nova čitanja tradicije 1–3 (književnoistorijski ogledi);
Knjiga 5: Šta to beše srpska postmoderna? (eseji i kritike);
Knjiga 6: Epilog (eseji).
Itika Jeropolitika@Vuk (roman), Novi Sad–Zrenjanin 2014.
Also sprach Damjanov (izabrani intervjui sa komentarima), Zrenjanin 2019.
Damjanov: Iskoni bѢ slovo (izabrana proza), knjige 1–4, „Agora“, Novi Sad 2018–2021.
Knjiga 1: Istraživanje savršenstva;
Knjiga 2: Kolači, obmane, nonsensi;
Knjiga 3: Remek-delca;
Knjiga 4: Istorija kao apokrif.
19913217 Sava Damjanov - ISTORIJA KAO APOKRIF

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.