| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 2001
ISBN: 86-7448-084-5
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor - osoba Plisecka, Maja Mihajlovna
Naslov Ja, Maja Plisecka / prevela sa ruskog Zagorka Zečević
Vrsta građe dokumentar.lit.
Jezik srpski
Godina 2001
Izdanje [1. izd.]
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Paideia, 2001 (Novi Sad : Budućnost)
Fizički opis 463 str., [32] str. s tablama (fotogr.) ; 22 cm : ilustr.
Drugi autori - osoba Zečević, Zagorka (prevodilac)
Zbirka Biblioteka Prizma
(Karton)
Napomene Prevod dela: Я, Майя Плисецкая
Autorova slika na koricama
Tiraž 2000.
Predmetne odrednice Plisecka, Maja Mihajlovna, 1925- -- Autobiografije
Autobiografija slavne ruske balerine Maje Plisecke, najčešće objavljivana pod naslovom Ja, Maja Plisecka (Я, Майя Плисецкая), predstavlja iskreno i uzbudljivo svedočanstvo o životu jedne od najvećih umetnica 20. veka. Knjiga nije samo priča o baletu, već i o istoriji Sovjetskog Saveza, umetničkoj slobodi, političkim pritiscima i ličnoj istrajnosti.
Plisecka u autobiografiji opisuje svoje detinjstvo obeleženo tragedijom: njen otac, sovjetski diplomata i privrednik, streljan je tokom Staljinovih čistki 1938. godine, dok je majka završila u logoru za žene „izdajnika domovine“. Odrastala je u atmosferi straha i neizvesnosti, ali je upravo balet postao njen put ka opstanku i samopotvrđivanju.
Posebno mesto u knjizi zauzima njen uspon u Boljšoj teatru, gde je postala jedna od najblistavijih prvakinja baleta. Autorka detaljno govori o nastanku svojih legendarnih uloga u baletima Labudovo jezero, Karmen-suita, Ana Karenjina i drugim predstavama koje su obeležile istoriju igre. Istovremeno, otkriva složene odnose unutar sovjetskog kulturnog sistema, rivalstva među umetnicima i neprestanu kontrolu državnih institucija nad njihovim životima.
Autobiografija se odlikuje otvorenošću i neposrednošću. Plisecka bez ulepšavanja govori o svojim sukobima sa birokratijom, o zabranama putovanja, umetničkim borbama i nastojanju da sačuva individualnost u sistemu koji je često zahtevao potpunu poslušnost. Posebnu pažnju posvećuje svom suprugu, kompozitoru Rodionu Ščedrinu, koji je bio njen životni i umetnički saputnik.
Knjiga pruža dragocen uvid u svet baleta, ali i u kulturnu i političku istoriju Sovjetskog Saveza. Zbog spoja lične ispovesti, umetničkog svedočanstva i istorijskog dokumenta smatra se jednom od najznačajnijih autobiografija koje je napisala neka baletska umetnica.
Maja Plisecka (1925–2015)
Maja Mihajlovna Plisecka bila je ruska balerina, koreografkinja i pedagog, jedna od najvećih i najuticajnijih umetnica u istoriji baleta. Rođena je 1925. godine u Moskvi, a školovala se u Moskovskoj koreografskoj školi. Već kao veoma mlada postala je članica Boljšoj teatra, gde je ostvarila karijeru koja je trajala više od pola veka.
Plisecka je bila poznata po izuzetnoj tehnici, snažnoj scenskoj harizmi i neobičnoj izražajnosti. Njena interpretacija Odete i Odilije u Labudovom jezeru smatra se jednom od najboljih u istoriji baleta. Proslavila se i ulogama u Don Kihotu, Uspavanoj lepotici, Rajmondi, Karmen-suiti i brojnim drugim delima.
Za razliku od mnogih balerina koje karijeru završavaju relativno rano, Plisecka je nastupala i u poznim godinama, zadržavajući umetničku snagu i prisustvo na sceni. Sarađivala je sa vodećim koreografima i umetnicima svog vremena, među kojima su bili Moris Bežar, Roland Peti i Alberto Alonso.
Dobitnica je brojnih priznanja, uključujući titulu Narodne umetnice SSSR-a i najviša međunarodna odlikovanja iz oblasti umetnosti. Smatra se jednom od ključnih figura svetskog baleta 20. veka i simbolom umetničke nezavisnosti, discipline i stvaralačke energije.
Tags: Maja Plisecka, balet, Boljšoj teatar, autobiografija, Labudovo jezero, Karmen-suita, sovjetska kultura, ruski balet, Rodion Ščedrin, memoari, umetnost igre, istorija baleta.
MG P21 (N)