pregleda

Mihail Gorbačov - SAM SA SOBOM (Nobelova nagrada za mir


Cena:
990 din
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

alenemigrant (3855)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 7912

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2014
ISBN: 978-86-521-1685-0
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Izdavač: Laguna, Beograd
Format: 13x20 cm
Broj stranica: 664
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Godina izdanja: 15. oktobar 2014.
Prevodilac: Dejan Mihailović

Od dobitnika Nobelove nagrade za mir.

„Moj cilj je bio da likvidiram komunizam i diktaturu nad celim narodom“. - Mihail Gorbačov

„Čovek koji je prestrojio sebe i svet“ možda je najbolji opis autora ove knjige, poslednjeg sovjetskog predsednika, ruskog državnika koji je okončao Hladni rat, tvorca perestrojke i glasnosti.
Ispisujući uzbudljivu i pitku povest o svom životu (od dečačkih dana, siromaštva u jednom zakavkaskom selu, teških godina Staljinovog terora i herojskog otpora njegovih sunarodnika nemačkom agresoru, do vremena studija prava u Moskvi i napredovanja na lestvici sovjetske komunističke nomenklature do samog vrha vlasti sredinom 1980-ih godina), Mihail Gorbačov je istovremeno odao i dužno poštovanje svojoj generaciji i svojim istomišljenicima koji su se, iznutra, opirali staljinističkom nasleđu.
Posvećena Gorbačovljevoj životnoj saputnici Raisi Maksimovnoj, ova autobiografija čita se gotovo kao avanturistički roman o jednom ogromnom i neprekidnom životnom naporu da se bez krvi preuredi i promeni okoštali, nefunkcionalni i neproduktivni sistem vlasti u Sovjetskom Savezu, koji je već bio na izdisaju, i predstavlja jedinstveno svedočanstvo o autentičnim demokratskim snagama koje su se rađale u vreme stvaranja, razvoja i najzad raspada Istočnog bloka i sovjetske imperije u drugoj polovini XX veka.

„Mi nemamo moćnu liberalnu istorijsku tradiciju, ali smo imali perestrojku. Imali smo Staljina, ali smo imali i antistaljina – Gorbačova, čija je epoha za tradicionalnu svest epoha ’raspada’ i ’najveće geopolitičke katastrofe’, a za novu demokratsku svest epoha osvajanja slobode i stvarne veličine Rusije.“ – Dmitrij Furman

Mihail Gorbačov (1931), ruski sovjetski državnik, poslednji predsednik Sovjetskog Saveza (1985–1991). Zaslužan je za okončavanje Hladnog rata i obaranje vrhovne političke vlasti Komunističke partije Sovjetskog Saveza, što je dovelo do raspada Sovjetskog Saveza. Na spoljnopolitičkom planu uspostavio je dobre odnose sa SAD i zapadnim zemljama, pokrenuo pitanje razoružanja i smanjenja postojećeg nuklearnog i drugog oružja, sproveo povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana. 1989. Gorbačov je objavio da će Sovjetski Savez zemljama Varšavskog pakta omogućiti da sami izaberu svoju unutrašnju politiku, što je u Istočnoj Evropi dovelo do niza prevrata i mirnih revolucija (osim u Rumuniji), u kojima je srušen komunistički režim. Na planu sovjetske unutrašnje politike, posle uvođenja političkih sloboda došlo je do lančanog separatizma sovjetskih republika, pa je Gorbačov pokušao da sa liderima republika postigne sporazum o „Zajednici država“. Od 1992. vodi sopstvenu fondaciju (poznatu kao Gorbačovljeva fondacija), a 1993. osnovao je i Međunarodni zeleni krst, sa kojim je bio jedan od tri najveća pokrovitelja Povelje Zemlje.
MG135 (N)


Predmet: 76458025
Izdavač: Laguna, Beograd
Format: 13x20 cm
Broj stranica: 664
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Godina izdanja: 15. oktobar 2014.
Prevodilac: Dejan Mihailović

Od dobitnika Nobelove nagrade za mir.

„Moj cilj je bio da likvidiram komunizam i diktaturu nad celim narodom“. - Mihail Gorbačov

„Čovek koji je prestrojio sebe i svet“ možda je najbolji opis autora ove knjige, poslednjeg sovjetskog predsednika, ruskog državnika koji je okončao Hladni rat, tvorca perestrojke i glasnosti.
Ispisujući uzbudljivu i pitku povest o svom životu (od dečačkih dana, siromaštva u jednom zakavkaskom selu, teških godina Staljinovog terora i herojskog otpora njegovih sunarodnika nemačkom agresoru, do vremena studija prava u Moskvi i napredovanja na lestvici sovjetske komunističke nomenklature do samog vrha vlasti sredinom 1980-ih godina), Mihail Gorbačov je istovremeno odao i dužno poštovanje svojoj generaciji i svojim istomišljenicima koji su se, iznutra, opirali staljinističkom nasleđu.
Posvećena Gorbačovljevoj životnoj saputnici Raisi Maksimovnoj, ova autobiografija čita se gotovo kao avanturistički roman o jednom ogromnom i neprekidnom životnom naporu da se bez krvi preuredi i promeni okoštali, nefunkcionalni i neproduktivni sistem vlasti u Sovjetskom Savezu, koji je već bio na izdisaju, i predstavlja jedinstveno svedočanstvo o autentičnim demokratskim snagama koje su se rađale u vreme stvaranja, razvoja i najzad raspada Istočnog bloka i sovjetske imperije u drugoj polovini XX veka.

„Mi nemamo moćnu liberalnu istorijsku tradiciju, ali smo imali perestrojku. Imali smo Staljina, ali smo imali i antistaljina – Gorbačova, čija je epoha za tradicionalnu svest epoha ’raspada’ i ’najveće geopolitičke katastrofe’, a za novu demokratsku svest epoha osvajanja slobode i stvarne veličine Rusije.“ – Dmitrij Furman

Mihail Gorbačov (1931), ruski sovjetski državnik, poslednji predsednik Sovjetskog Saveza (1985–1991). Zaslužan je za okončavanje Hladnog rata i obaranje vrhovne političke vlasti Komunističke partije Sovjetskog Saveza, što je dovelo do raspada Sovjetskog Saveza. Na spoljnopolitičkom planu uspostavio je dobre odnose sa SAD i zapadnim zemljama, pokrenuo pitanje razoružanja i smanjenja postojećeg nuklearnog i drugog oružja, sproveo povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana. 1989. Gorbačov je objavio da će Sovjetski Savez zemljama Varšavskog pakta omogućiti da sami izaberu svoju unutrašnju politiku, što je u Istočnoj Evropi dovelo do niza prevrata i mirnih revolucija (osim u Rumuniji), u kojima je srušen komunistički režim. Na planu sovjetske unutrašnje politike, posle uvođenja političkih sloboda došlo je do lančanog separatizma sovjetskih republika, pa je Gorbačov pokušao da sa liderima republika postigne sporazum o „Zajednici država“. Od 1992. vodi sopstvenu fondaciju (poznatu kao Gorbačovljeva fondacija), a 1993. osnovao je i Međunarodni zeleni krst, sa kojim je bio jedan od tri najveća pokrovitelja Povelje Zemlje.
MG135 (N)
76458025 Mihail Gorbačov - SAM SA SOBOM (Nobelova nagrada za mir

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.