| Cena: | 
| Želi ovaj predmet: | 1 | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje | 
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično | 
| Grad: | Kraljevo, Kraljevo | 
                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Godina izdanja: 1983
                                                                                                                        Autor: Domaći
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                
                        Izdavač: Prosveta, Beograd 
Biblioteka Baština, knjiga 4 
Pogovor: Andrija Radenić 
Povez: tvrd 
Broj strana: 150 
Pečatirana, lepo očuvana. 
 
Dimitrije - Mita Cenić (1851–1888) je bio srpski socijalista iz 19. veka. 
 
Učio je bogosloviju u Beogradu, a zatim je otišao u Rusiju sa namerom da studira medicinu. Tamo je ostao vrlo kratko, da bi se zatim obreo u Francuskoj sa istom namerom. Pripadao je pokretu Svetozara Markovića, ali je još za njegova života zauzeo ekstremnije stanovište. Bio je pod snažnim uticajem Ogista Blankija (Louis-Auguste Blanqui) i u neposrednim vezama sa ruskom tajnom revolucionarnom organizacijom `Narodna volja`. Njegov list Radnik postao je svojevrsna tribina te organizacije. 
 
Zbog sumnje da je pokušao da izvrši atentat na kneza Milana za vreme njegovog boravka u Parizu 1873. godine, bio je uhapšen i vraćen u Srbiju. Godine 1875. osuđen je na osam godina robije u teškim okovima. Iz zatvora je izašao 1880. Po izlasku iz tamnice je objavio uspomene: Ispod zemlje ili moja tamnovanja (Beograd 1881). 
 
Izdavao je listove: Radnik, Borba, Istina, Čas. Sarađivao je i u Novom beogradskom dnevniku. 
Ovo izdanje rađeno je prema verziji objavljenoj u „Brankovom kolu“ 1909. godine. 
 
(K-129)